Govor Klisović- Gradovi na putu prema održivoj budućnosti
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ZELENA TRANZICIJA POKREĆE EUROPSKE GRADOVE - ZAGREB 2024.
"Gradovi na putu prema održivoj budućnosti"
Konferencija u dva dana. Dijalog s građanima koji su i danas prisutni.
Nakon uvodnih govora izvijestit ću o zaključcima dijaloga koji može poslužiti kao okvir za daljnju raspravu.
Zelena i održiva tranzicija postoji zbog građana, zato je važno čuti njihovo mišljenje i uključiti ih u donošenje odluka.
VAŽNOST GRADOVA
Dame i gospodo,
Gradovi su najveći zagađivači.
Gadovi su najveći generatori gospodarskog razvoja.
Gradovi su glavna središta društvenog razvoja.
U gradovima je koncentrirano znanje, financije i što je najvažnije - ljudi.
U gradovima danas živi više od 75 % svjetskog stanovništva.
U njima se ostvaruje više od 90 % svjetskog BDP-a.
Gradovi konzumiraju 80 % proizvedene energije i imaju približno jednak udio emisija CO2.
Gradovi su odgovorni za 75 % emisija stakleničkih plinova, prije svega zbog sektora zgradarstva (u EU zgrade troše 40 % energije i odgovorne su za 36 % emisija stakleničkih plinova), ali i prometa, grijanja i hlađenja, koji su energetski vrlo intenzivni.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava. U posljednjih 30 godina temperatura u Europi porasla je dva puta više nego što je svjetski prosjek – 0,5 stupnjeva po desetljeću.
Moj rodni grad – Zagreb više nema umjerenu kontinentalnu klimu, nego mediteransku. Nema više FIS utrke (Svjetski skijaški kup) na Sljemenu.
Iz svih navedenih razloga učinci klimatskih promjena najviše se osjećaju u gradovima. Klimatske promjene naša su stvarnost i svaki grad koji drži do sebe mora imati aktivnu klimatsku politiku.
Prostor za napredak najveći je upravo u gradovima, u njima je mogućnost dekarbonizacije i energetske tranzicije najveća, a samim time oni su i najvažniji dio rješenja u procesu obuzdavanja klimatskih promjena.
Bez gradova nema ni zelene tranzicije, ni održive budućnosti!
Stoga gradovi trebaju biti pokretači i nositelji promjena!
Oslanjajući se na svoju financijsku i ekonomsku moć, na svoju koncentraciju znanja i inovacija, na nove i kreativne modele upravljanja, gradovi postaju lideri zelene tranzicije, često ambiciozniji od svojih vlada.
Zato se gradovi i udružuju u inicijative kao što je Europski sporazum gradonačelnika za klimu i energiju koji okuplja tisuće lokalnih tijela vlasti što se dobrovoljno obvezuju na provedbu ciljeva EU za klimu i energiju. Zagreb je dio tog sporazuma, ali i brojnih drugih - od Misije EU „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova“ do Misije EU za prilagodbu klimatskim promjenama.
Lokalne vlasti odgovorne su za provedbu oko 75 % Europskog zelenog plana (EGD), ali nažalost nisu uključene u njegovo definiranje i oblikovanje na odgovarajući način. To se mora promijeniti želimo li da EGD ne ostane mrtvo slovo na papiru.
Za uspješnu provedbu EGD-a i zelene tranzicije gradovima su potrebni:
I. kompetentni kadrovi
II. odgovarajuća financijska sredstva
III. dobro višerazinsko upravljanje.
Kadrovi:
Financije:
Tako bi trebalo osmisliti financijski miks koji bi se sastojao od:
III. PPP-a
IV. zelenih obveznica – uključiti i građane u financiranje projekata zelene tranzicije.
Višerazinsko upravljanje:
No, za uspješnu provedbu zelene i održive tranzicije gradovi trebaju i aktivan angažman svojih stanovnika. A da biste građane uključili, trebate imati:
I. relevantne politike od interesa za građane
II. opipljive i konkretne projekte koji konkretiziraju te politike unaprjeđenjem kvalitete života građana
III. kapacitet da provedete politike i realizirate projekte (ljudi, novac, dobro upravljanje).
EUROPSKI ZELENI PLAN
No da biste uopće mogli provesti zelenu i održivu tranziciju, trebate dobro osmišljen plan. Europska unija ga je osmislila i usvojila prije 5 godina i nazvala EGD.
EGD je pokrenuo dubinsku transformaciju EU, i to kako ekonomsku, tako i društvenu.
S približavanjem europskih izbora sve se češće propituje njegov učinak i potreba za njime.
EGD je najbolja alternativa izazovima našeg vremena koju smo osmislili u Europi. Ako postoji bolja, neka se iznese. Ja nisam čuo za nju.
EGD je razvojna strategija za uravnotežen i održiv rast gospodarstva, društva u cjelini i zaštite okoliša. Strategija je to stvaranja novih radnih mjesta i upravljanja klimatskim promjenama. EGD utabava novi put prema prosperitetnoj, kompetitivnoj i održivoj europskoj ekonomiji.
EGD nije nikada bio samo o pticama, ribama i pčelama, stablima i cvijeću. EGD je priča o uravnoteženom razvoju u okvirima ograničenja koja nam nameću naš planet i naš životni okoliš. Njegove sve tri komponente, sva tri njegova nosiva stupa jednako su važna i zanemari li se samo jedan, zatrest će se cijela konstrukcija. To su ekonomija, društveni razvoj i zaštita okoliša.
Ekonomski stup – snažan, prosperitetan, konkurentan, koji stvara nova radna mjesta.
Društveni stup – nitko ne smije biti zaboravljen, gubitnik tranzicije – niti jedan građanin, niti jedan grad, niti jedna regija. Bilo da je riječ o zdravstvenom osiguranju, doškolovanju radi zaposlenja na novim zelenim i digitalnim radnim mjestima, bilo da je riječ o smanjenju razlika u razvijenosti europskih regija kako bi se izbjeglo da razvijenije regije budu dobitnici tranzicije, a slabije regije gubitnici.
Okolišni stup – očuvanje okoliša radi dobrobiti naše generacije, ali i sljedećih.
EGD nije jedna politika. To je deal ili krovna politika koja mora obuhvatiti i međusobno pomiriti sve važne politike: od zdravstvene do poljoprivredne politike, od gospodarske do društvene, od financijske do kulturne… baš sve!
EGD je stvorio osnovu za dubinsku ekonomsku i društvenu tranziciju, proveo mnoge inicijative i projekte koji su pomogli gradovima da započnu radikalnu transformaciju prema održivoj budućnosti. No nikada nije doživio puni zamah na lokalnoj razini i zato je sada prilika da se gradovi i regije, sa svim svojim različitostima i potrebama, stave u njegovo središte i da se osigura bolja budućnost ostvarivanjem ciljeva koje smo si postavili do 2050.
Zato je moja poruka s današnjeg skupa:
Poštovani uzvanici, dragi građani,
Grad Zagreb lider je zelene i održive tranzicije u RH.
Zagreb je drugi „najzeleniji glavni grad u Europi“, odmah nakon Osla – prema ocjeni Europske agencije za okoliš.
Naše politike energetske tranzicije i upravljanja klimatskim promjenama dobile su odraz u konkretnim projektima, u prostornim planovima i proračunu Grada Zagreba.
Naši su prioriteti:
Ovo su visoko postavljeni ciljevi, a mi smo predani njihovoj realizaciji.
Poštovani uzvanici, dame i gospodo,
naša je budućnost u našim rukama.
Trasirajmo je novim Europskim zelenim planom i njegovom provedbom u našim gradovima!
PREDSJEDNIK
GRADSKE SKUPŠTINE GRADA ZAGREBA
Joško Klisović
"Gradovi na putu prema održivoj budućnosti"
Konferencija u dva dana. Dijalog s građanima koji su i danas prisutni.
Nakon uvodnih govora izvijestit ću o zaključcima dijaloga koji može poslužiti kao okvir za daljnju raspravu.
Zelena i održiva tranzicija postoji zbog građana, zato je važno čuti njihovo mišljenje i uključiti ih u donošenje odluka.
VAŽNOST GRADOVA
Dame i gospodo,
Gradovi su najveći zagađivači.
Gadovi su najveći generatori gospodarskog razvoja.
Gradovi su glavna središta društvenog razvoja.
U gradovima je koncentrirano znanje, financije i što je najvažnije - ljudi.
U gradovima danas živi više od 75 % svjetskog stanovništva.
U njima se ostvaruje više od 90 % svjetskog BDP-a.
Gradovi konzumiraju 80 % proizvedene energije i imaju približno jednak udio emisija CO2.
Gradovi su odgovorni za 75 % emisija stakleničkih plinova, prije svega zbog sektora zgradarstva (u EU zgrade troše 40 % energije i odgovorne su za 36 % emisija stakleničkih plinova), ali i prometa, grijanja i hlađenja, koji su energetski vrlo intenzivni.
Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava. U posljednjih 30 godina temperatura u Europi porasla je dva puta više nego što je svjetski prosjek – 0,5 stupnjeva po desetljeću.
Moj rodni grad – Zagreb više nema umjerenu kontinentalnu klimu, nego mediteransku. Nema više FIS utrke (Svjetski skijaški kup) na Sljemenu.
Iz svih navedenih razloga učinci klimatskih promjena najviše se osjećaju u gradovima. Klimatske promjene naša su stvarnost i svaki grad koji drži do sebe mora imati aktivnu klimatsku politiku.
Prostor za napredak najveći je upravo u gradovima, u njima je mogućnost dekarbonizacije i energetske tranzicije najveća, a samim time oni su i najvažniji dio rješenja u procesu obuzdavanja klimatskih promjena.
Bez gradova nema ni zelene tranzicije, ni održive budućnosti!
Stoga gradovi trebaju biti pokretači i nositelji promjena!
Oslanjajući se na svoju financijsku i ekonomsku moć, na svoju koncentraciju znanja i inovacija, na nove i kreativne modele upravljanja, gradovi postaju lideri zelene tranzicije, često ambiciozniji od svojih vlada.
Zato se gradovi i udružuju u inicijative kao što je Europski sporazum gradonačelnika za klimu i energiju koji okuplja tisuće lokalnih tijela vlasti što se dobrovoljno obvezuju na provedbu ciljeva EU za klimu i energiju. Zagreb je dio tog sporazuma, ali i brojnih drugih - od Misije EU „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova“ do Misije EU za prilagodbu klimatskim promjenama.
Lokalne vlasti odgovorne su za provedbu oko 75 % Europskog zelenog plana (EGD), ali nažalost nisu uključene u njegovo definiranje i oblikovanje na odgovarajući način. To se mora promijeniti želimo li da EGD ne ostane mrtvo slovo na papiru.
Za uspješnu provedbu EGD-a i zelene tranzicije gradovima su potrebni:
I. kompetentni kadrovi
II. odgovarajuća financijska sredstva
III. dobro višerazinsko upravljanje.
Kadrovi:
- gradovi često oskudijevaju u kompetentnim kadrovima za provedbu zelene tranzicije, a bez njih se ona neće dogoditi;
- potrebna je tehnička pomoć EU i Vlade za razvoj administrativnih kapaciteta gradova za provedbu zelene i održive tranzicije.
Financije:
- trenutačno financiranje EGD-a je nedostatno;
- samo EU procjenjuje da godišnje nedostaje 600 milijardi € investicija da bi se realizirali ciljevi EGD-a;
- novi proračun EU mora biti usklađen s ciljevima EGD-a;
- to usklađivanje mora pratiti znatno povećanje sredstava za lokalne vlasti radi financiranja projekata, tehničke pomoći i jačanja njihova provedbenog kapaciteta;
- javni fondovi također bi se trebali koristiti za mobilizaciju i aktiviranje privatnog kapitala za ulaganja u projekte kojima se ostvaruju ciljevi EGD-a.
Tako bi trebalo osmisliti financijski miks koji bi se sastojao od:
- izravnih ekonomskih poticaja (npr. krediti, grantovi…)
III. PPP-a
IV. zelenih obveznica – uključiti i građane u financiranje projekata zelene tranzicije.
- Želimo više potpore modelu „the European City Facility“ kojim se osiguravaju sredstva za razvijanje investicijskih planova s ciljem jačeg mobiliziranja i angažiranja privatnog kapitala.
- U sljedećem financijskom razdoblju trebamo europski model financiranja koji učinkovito odgovara na potrebe gradova, s obzirom na to da je trenutačni vrlo složen i zbog ograničenog kapaciteta gradova otežava učinkovito korištenje.
- Dodatni je problem nacionalizacija europskih fondova jer se sredstva alociraju putem vlada bez dovoljno konzultacija s lokalnim vlastima.
Višerazinsko upravljanje:
- trenutačni model višerazinskog upravljanja nije ispunio očekivanja i trebamo novi koji će osigurati aktivnu ulogu gradova od samog početka definiranja politika i ciljeva novog EGD-a, i to kako na razini EU, tako i na nacionalnoj;
- gradovima također treba osigurati konzultacije s Vladom kad god osjete potrebu, posebno tijekom izrade NECP-a, a ne da moraju čekati Vladu da to učini;
- NECP mora imati Poglavlje o provedbi koje će sadržavati obveze Vlade da osigura potrebne resurse gradovima za njegovu provedbu.
No, za uspješnu provedbu zelene i održive tranzicije gradovi trebaju i aktivan angažman svojih stanovnika. A da biste građane uključili, trebate imati:
I. relevantne politike od interesa za građane
II. opipljive i konkretne projekte koji konkretiziraju te politike unaprjeđenjem kvalitete života građana
III. kapacitet da provedete politike i realizirate projekte (ljudi, novac, dobro upravljanje).
EUROPSKI ZELENI PLAN
No da biste uopće mogli provesti zelenu i održivu tranziciju, trebate dobro osmišljen plan. Europska unija ga je osmislila i usvojila prije 5 godina i nazvala EGD.
EGD je pokrenuo dubinsku transformaciju EU, i to kako ekonomsku, tako i društvenu.
S približavanjem europskih izbora sve se češće propituje njegov učinak i potreba za njime.
- Čujemo razne dvojbe:
- dobar ili loš
- previše ili premalo ambiciozan
- ima li dobar ili loš utjecaj na lokalne zajednice i gospodarstvo
- stavlja li naglasak previše na okoliš, zanemarujući pritom gospodarski i društveni razvoj
- otežava li konkurentnosti europskoga gospodarstva na globalnom tržištu…
EGD je najbolja alternativa izazovima našeg vremena koju smo osmislili u Europi. Ako postoji bolja, neka se iznese. Ja nisam čuo za nju.
EGD je razvojna strategija za uravnotežen i održiv rast gospodarstva, društva u cjelini i zaštite okoliša. Strategija je to stvaranja novih radnih mjesta i upravljanja klimatskim promjenama. EGD utabava novi put prema prosperitetnoj, kompetitivnoj i održivoj europskoj ekonomiji.
EGD nije nikada bio samo o pticama, ribama i pčelama, stablima i cvijeću. EGD je priča o uravnoteženom razvoju u okvirima ograničenja koja nam nameću naš planet i naš životni okoliš. Njegove sve tri komponente, sva tri njegova nosiva stupa jednako su važna i zanemari li se samo jedan, zatrest će se cijela konstrukcija. To su ekonomija, društveni razvoj i zaštita okoliša.
Ekonomski stup – snažan, prosperitetan, konkurentan, koji stvara nova radna mjesta.
Društveni stup – nitko ne smije biti zaboravljen, gubitnik tranzicije – niti jedan građanin, niti jedan grad, niti jedna regija. Bilo da je riječ o zdravstvenom osiguranju, doškolovanju radi zaposlenja na novim zelenim i digitalnim radnim mjestima, bilo da je riječ o smanjenju razlika u razvijenosti europskih regija kako bi se izbjeglo da razvijenije regije budu dobitnici tranzicije, a slabije regije gubitnici.
Okolišni stup – očuvanje okoliša radi dobrobiti naše generacije, ali i sljedećih.
EGD nije jedna politika. To je deal ili krovna politika koja mora obuhvatiti i međusobno pomiriti sve važne politike: od zdravstvene do poljoprivredne politike, od gospodarske do društvene, od financijske do kulturne… baš sve!
EGD je stvorio osnovu za dubinsku ekonomsku i društvenu tranziciju, proveo mnoge inicijative i projekte koji su pomogli gradovima da započnu radikalnu transformaciju prema održivoj budućnosti. No nikada nije doživio puni zamah na lokalnoj razini i zato je sada prilika da se gradovi i regije, sa svim svojim različitostima i potrebama, stave u njegovo središte i da se osigura bolja budućnost ostvarivanjem ciljeva koje smo si postavili do 2050.
Zato je moja poruka s današnjeg skupa:
- Gradovi trebaju novi EGD kao trajni okvir zelene i održive tranzicije koji nadilazi izborne cikluse.
- U izradu novog EGD-a, kao i NECP-a, gradovi moraju biti uključeni od samog početka jer su najodgovorniji za njegovu provedbu (a ne kao do sada na samom kraju procesa, kada su politike već definirane i ciljevi utvrđeni).
- Novi EGD mora biti utemeljen na znanosti, a ne na političkom populizmu, s obzirom na to da još ne znamo ukupne posljedice i učinke klimatskih promjena.
- Novi EGD mora ojačati pravednu, zelenu i digitalnu tranziciju, vodeći računa o ranjivim skupinama i različitom stupnju razvijenosti europskih regija. Nitko ne smije biti gubitnik zelene tranzicije.
- Novi EGD mora uključivati snažan financijski paket kao dio sljedećeg VFO-a (Višegodišnjeg financijskog okvira) koji će sadržavati izravne financijske linije za projekte gradova i regija te mehanizam za mobiliziranje privatnog kapitala za financiranje projekata zelene tranzicije.
- Novi EGD, kao krovna politika, mora bolje uskladiti sve politike i inicijative koje funkcioniraju i razvijaju se pod njegovim okriljem jer su do sada često bile međusobno kontradiktorne i konfliktne, što je onemogućavalo njihovu provedbu na terenu, posebno u gradovima.
Poštovani uzvanici, dragi građani,
Grad Zagreb lider je zelene i održive tranzicije u RH.
Zagreb je drugi „najzeleniji glavni grad u Europi“, odmah nakon Osla – prema ocjeni Europske agencije za okoliš.
Naše politike energetske tranzicije i upravljanja klimatskim promjenama dobile su odraz u konkretnim projektima, u prostornim planovima i proračunu Grada Zagreba.
Naši su prioriteti:
- dekarbonizacija – do 2030. smanjenje stakleničkih plinova za 55 %, a do 2050. klimatski neutralan grad (neto nulte emisije stakleničkih plinova);
- povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije - cilj je do 2030. povećati taj udio tako da bude najmanje 32 %;
- povećanje energetske učinkovitosti - cilj je do 2030. povećati energetsku učinkovitost za 32 % + obnova od potresa;
- urbanističko planiranje energetske tranzicije te razvoj i izgradnja zelene infrastrukture;
- digitalizacija energetske infrastrukture;
- suzbijanje energetskog siromaštva.
Ovo su visoko postavljeni ciljevi, a mi smo predani njihovoj realizaciji.
Poštovani uzvanici, dame i gospodo,
naša je budućnost u našim rukama.
Trasirajmo je novim Europskim zelenim planom i njegovom provedbom u našim gradovima!
PREDSJEDNIK
GRADSKE SKUPŠTINE GRADA ZAGREBA
Joško Klisović