Poruka predsjednika Gradske skupštine - Međunarodni dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca, na dan potpisivanja Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine, kada su prvi put u povijesti čovječanstva priznata neotuđiva prava svih ljudi, među ostalim na život, slobodu i sigurnost, bez ikakvih razlika.
Ljudska prava osnovni su standardi potrebni za dostojanstven i siguran život. Ona su skup načela koja su se postupno pojavljivala tijekom povijesti na različitim mjestima i u različitim društvenim, kulturnim, političkim i gospodarskim kontekstima, kao odgovor na obespravljenost i tlačenje pojedinaca, grupa i naroda. Iako se do nekih od njih došlo sporazumom, većina ih je izborena sukobom ili revolucijom pa su ponajprije znak pobjede nad apsolutizmom, totalitarizmom i drugim oblicima vladavine koji su gušili prava i slobode pojedinca.
Da su ljudska prava rezultat višestoljetnih nastojanja za potvrđivanjem ljudske osobe, bez obzira na njezino podrijetlo, status ili sposobnost pokazuju primjeri borbe žena i manjina za ljudska prava. Tako su, primjerice, žene u većini europskih država stekle pravo glasovanja tek u prvoj polovici 20. stoljeća.
U Gradu Zagrebu sustavno se promiču ljudska prava koja se temelje na vrijednostima kao što su dostojanstvo, jednakost, sloboda, poštovanje, nediskriminacija, tolerancija, pravda, odgovornost, suradnja i prihvaćanje. Grad Zagreb jedini je grad koji ima Ustavom određene 22 nacionalne manjine i 20 nacionalnih zajednica koje su na izborima ostvarile pravo na vijeća i predstavnike. Koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba i ove godine uz svečani program organizira obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava, kojim se ujedno obilježava i Dan Koordinacije.
Najveće teškoće u ostvarivanju ljudskih prava uključuju pravo na obrazovanje, slobodu medija, pristup pravosuđu, uključujući zaštitu prijavitelja nepravilnosti, teškoće s kojima se suočavaju romska djeca i djeca migranti te one vezane uz ravnopravnost spolova i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje.
No, ljudska prava ne znače da možemo raditi sve što želimo. To se najbolje može objasniti time da naše slobode završavaju tamo gdje počinju nečija prava. Naši interesi i prava moraju biti u ravnoteži s interesima i pravima drugih ljudi.
Grad Zagreb ima dužnost zaštititi i osigurati ta prava prema najvišem mogućem standardu, što činimo neprestano. Odgovorno i aktivno građanstvo nezamislivo je bez osjećaja odgovornosti za dobrobit drugoga i društva u cjelini. Podizanjem razine zaštite ljudskih prava dokazujemo da živimo u slobodnom i demokratskom društvu i da smo stekli pravo, ali i obvezu jačanja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda na svim razinama.