Komemorativni skup u Kerestincu
14.07.2026.
Ove je godine obilježena 85. obljetnica proboja logoraša antifašista iz ustaškog logora Kerestinec, stoga je u utorak 14. srpnja održan program kod spomenika ispred dvorca u Kerestincu kako bi se odala počast nekadašnjim logorašima.
Skupu je nazočila gradska zastupnica Iva Ivšić kao izaslanica predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba te je položila vijenac sa zajedničkom delegacijom Grada i Gradske skupštine. Skupu se obratio i Željko Sladović, potpredsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista (ZUABA), koji je govorio o logoru i bijegu zatočenika.
Komemorativni skup organizirali su Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i grada Zagreba kako bi podsjetili na pokušaj proboja zatočenika iz ustaškog logora.
Logor je osnovan 31. ožujka 1941., a bjegunci su u noći s 13. na 14. srpnja 1941. izvršili prepad na logorsku stražu, razoružali je i pobjegli iz logora. No budući da nije bio organiziran njihov prihvat, od odbjeglih logoraša 31 je ubijen u potjeri, a 44 ih je zarobljeno te su svi dovedeni pred pokretni prijeki sud, osuđeni i strijeljani na Dotrščini. Samo se 14 bjegunaca spasilo, a njih sedmorica preživjela su Drugi svjetski rat.
Fotografija: Nenad Jovanović, portal Novosti
Skupu je nazočila gradska zastupnica Iva Ivšić kao izaslanica predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba te je položila vijenac sa zajedničkom delegacijom Grada i Gradske skupštine. Skupu se obratio i Željko Sladović, potpredsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista (ZUABA), koji je govorio o logoru i bijegu zatočenika.
Komemorativni skup organizirali su Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i grada Zagreba kako bi podsjetili na pokušaj proboja zatočenika iz ustaškog logora.
Logor je osnovan 31. ožujka 1941., a bjegunci su u noći s 13. na 14. srpnja 1941. izvršili prepad na logorsku stražu, razoružali je i pobjegli iz logora. No budući da nije bio organiziran njihov prihvat, od odbjeglih logoraša 31 je ubijen u potjeri, a 44 ih je zarobljeno te su svi dovedeni pred pokretni prijeki sud, osuđeni i strijeljani na Dotrščini. Samo se 14 bjegunaca spasilo, a njih sedmorica preživjela su Drugi svjetski rat.
Fotografija: Nenad Jovanović, portal Novosti