SVEČANA DODJELA JAVNIH PRIZNANJA GRADA ZAGREBA 2021.

U gradskoj palači Dverce povodom Dana Grada Zagreba održana je svečana dodjela javnih priznanja Grada Zagreba u gradskoj palači Dverce.
Dodijeljene su Nagrada Grada Zagreba, Nagrada Zagrepčanka godine i Medalje Grada Zagreba.
Dobitnicima je nagrade uručila obnašateljica dužnosti gradonačelnika zamjenica gradonačelnika dr.sc. Jelena Pavičić Vukičević.
Uzvanicima su se pozdravnim govorima obratili: obnašateljica dužnosti gradonačelnika zamjenica gradonačelnika dr.sc. Jelena Pavičić Vukičević, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i potpredsjednik Hrvatskoga Sabora akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
Uz dobitnike nagrada i medalja svečanosti su nazočili i Mate Granić, posebni savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vlade RH, akademik Zvonko Kusić, posebni savjetnik za društvena pitanja predsjednika Vlade RH,  Mislav Herman, bivši predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba i Mirjana Lichtner Kristić, pročelnica Stručne službe Gradske skupštine Grada Zagreba.
 
Nagradom Grada Zagreba i nagrađuju se:
 
1. Milka Babović, pedagoginja (posmrtno)
- priznanjem i novčanom nagradom
- vrsna atletičarka Mladosti i doajenka hrvatskoga sportskog novinarstva ostavila je dubok trag u zagrebačkom sportu i sportskom novinarstvu u kojem je postala prepoznatljiva zbog specifičnog načina komentiranja. Postala je zaštitnim znakom Televizije Zagreb, ponajprije prijenosa natjecanja u umjetničkom klizanju. Prva je sportska reporterka, osnivačica sportske redakcije Televizije Zagreb i njezina prva urednica.
Posebno je pridonijela sportskoj pedagogiji, usađujući osnovnoškolcima i najmlađima zdrave navike tjelesnog vježbanja. Napisala je brojne tekstove iz zagrebačke povijesti o sportu, događajima i znamenitim osobama iz gradskog života, a bila je aktivna i u društvenom i političkom životu Grada Zagreba.
Nagradu je u njeno ime preuzeo brat Mileta Babović.


 
2. Crveni križ Zagreb
- priznanjem
- za posebne napore i veliko zalaganje u pružanju pomoći građanima pogođenima potresom i poplavom u posebno teškim uvjetima zdravstvene i ekonomske krize. Tijekom pandemije i nakon razornog potresa koji je pogodio Grad Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju građanima je nastojao osigurati socijalnu sigurnost i zadovoljavajuće funkcioniranje u kriznim uvjetima. Gradsko društvo preuzelo je Karantenu u Tomislavovu domu na Sljemenu, prihvat i smještaj osoba kojima je potres uništio domove te organizaciju privremenoga šatorskog naselja na zagrebačkom Zrinjevcu. Ulaže velike napore u edukaciju mladih volontera i zajedno s njima promiče izgradnju humanijega, tolerantnijega i sigurnijeg društva.
 
Nagradu je preuzeo ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb Petar Penava.


 
3. izv. prof. art. Branka Cvitković, dekanica Fakulteta za film i scenske umjetnosti pri Sveučilištu Libertas, umirovljena nacionalna prvakinja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu
- priznanjem i novčanom nagradom
- za iznimne glumačke kreacije i predan umjetnički i pedagoški rad kojima je stekla neprijeporan ugled u hrvatskom glumištu i kulturi u cjelini. Fascinantna je njezina pedesetogodišnja glumačka biografija, ponajprije u Hrvatskome narodnom kazalištu kojem ostaje vjerna do mirovine, zatim u Glumačkoj družini Histrioni, Zagrebačkom kazalištu mladih, hrvatskim narodnim kazalištima u Splitu i Osijeku, na Splitskom ljetu, Dubrovačkim ljetnim igrama, u Teatru ITD, na Osječkom ljetu.
Dobitnica je brojnih nagrada, priznanja i odlikovanja. Niz godina članica je Povjerenstva za Nagradu Vladimir Nazor pri Ministarstvu kulture te je već sedmu godinu predsjednica stručnog povjerenstva za dodjelu Nagrade Marin Držić pri Ministarstvu kulture. Godine 2014. s Petrom Selemom pripremila je plan i program rada novoosnovanog Fakulteta za film i scenske umjetnosti i danas je njegova dekanica.


 
4. Stjepan Čuić, hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i novinar
- priznanjem i novčanom nagradom
- za najviše zasluge i postignute rezultate u promicanju kulture, umjetnosti, slobodne javne riječi i kritičkog mišljenja priznatog klasika suvremene hrvatske književnosti i pisca lektirnih naslova u gimnazijskom obrazovanju. Svojim pedesetogodišnjim djelovanjem utječe na zagrebački društveni i intelektualni život, odupirući se komunističkom totalitarizmu i ističući svijest o vrijednosti hrvatskoga nacionalnog bića i poslanje književnika kao vjesnika novih demokratskih promjena.
Kao predsjednik Društva hrvatskih književnika od 2005. do 2008. unaprijedio je njegov rad i poticao osnivanje novih ogranaka.


 
5. Dežurno osoblje Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb dana 22. ožujka 2020. (36 osoba): prim. dr. sc. Sonja Anić Jurica, dr. med., doc. dr. sc. Mirta Starčević, dr. med., Ida Nađ, dr. med., Željka Zdelar, Suzana Cvetko, Ivana Renić, Ana Kulović, Darinka Horvat, Snježana Benčec, Snježana Kolman, Mateja Požgaj, Emanuela Ptičar, Katarina Carević, doc. dr. sc. Vito Starčević, dr. med., doc. dr. sc. Vladimir Banović, dr. med., Marko Šarić, dr. med., Kristina Marelja, dr. med., Sanja Načinović, dr. med., Ana Vuzdar Trajkovski, dr. med., Katica Zgurić, Zrinka Malnar, Marina Prlić, Tamara Krbavac, Ankica Jureta, Mihaela Magdić, Jasmina Djedović, Iva Botica, Tanja Maričić, Dijana Gubić, Josipa Ivšić, Nada Božić, Jelena Prpić, Ivana Protković, Gordana Hučić, Branimir Miloloža, Željko Nestić
- priznanjem i novčanom nagradom
- za hrabrost, etičnost, iznimnu profesionalnost, znanje i organiziranost u kriznoj situaciji prirodne katastrofe spašavajući u potresu svu ugroženu novorođenčad, posebno nezrelu nedonoščad vrlo niske rodne mase na intenzivnom liječenju i s nekim oblikom potpore disanju pomoću aparata. Ono što je programirano i sofisticirano radio respirator odradile su ljudske ruke pravilnim ritmom, odmjereno, da bi se upuhalo dovoljno zraka a da se pritom ne oštete nježna pluća. Danas sva ta djeca normalno rastu i razvijaju se.
 
Nagradu je preuzela prim.dr.sc. Sonja Anić Jurica, dr.med.


 
6. Drago Diklić, glazbeni umjetnik, vokalni solist
- priznanjem i novčanom nagradom
- za cjelokupan opus i višegodišnji kontinuirani rad i doprinos glazbenoj umjetnosti. Jedan je od pionira hrvatske glazbe, zaštitni znak Zagreba. Kao saksofonist usavršavao se u inozemstvu, gdje je nastupao s poznatim zagrebačkim glazbenicima i vlastitim orkestrima. Napisao je nagrađivane evergreene Još samo večeras, Oprosti, volim te, Opet si plakala i mnoge druge. Njegove pjesme Zagreb je najljepši grad, Zamagljen prozor, Teško mi je zaboravit tebe, Hladan vjetar poljem piri, Gde si sad, moj prijatel najfiniji su doprinos zagrebačkoj pjesmarici.
Osnovao je prvu domaću nezavisnu diskografsku kuću produkciju Alta, a 1971. postao je direktor Zagrebačkog festivala zabavne glazbe koji je, uz nekoliko prekida, vodio 11 godina. Organizirao je prvi zagrebački doček nove godine 1989. na glavnom zagrebačkom trgu. Nedavnim nastupima u Glazbenom zavodu i rasprodanom Koncertnom dvoranom Vatroslava Lisinskog pokazao je da za njegovom glazbom i dalje postoji velik interes publike.


 
7. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- priznanjem
- vodeći je i najstariji građevinski fakultet u Hrvatskoj koji kontinuirano razvija i unaprjeđuje visoko obrazovanje, znanstveno-istraživačku djelatnost i cjeloživotno usavršavanje te aktivno sudjeluje u razvoju struke i primjeni novih tehnologija. Iznjedrio je mnoge inženjere, magistre i doktore znanosti, a predanim radom profesora i djelatnika niz je godina prepoznatljiv u Hrvatskoj i svijetu. Posljednjih godina znatno je pridonio razvoju potresnog inženjerstva i njegovi su se nastavnici i studenti volonteri vrlo suosjećajno i predano angažirali u poslijepotresnoj procjeni oštećenja i planiranju obnove. Izvrstan je primjer važne povezanosti akademske zajednice i gospodarstva.
 
Nagradu preuzeo dekan prof.dr.sc. Stjepan Lakušić.


 
8. Hrvatsko liječničko glazbeno društvo Hrvatskoga liječničkog zbora
- priznanjem
Hrvatskom liječničkom glazbenom društvu u povodu 50. godišnjice uspješnog djelovanja, za dugogodišnji volonterski stručni rad praćenja zdravlja profesionalnih glazbenika (orkestar Zagrebačke filharmonije, Simfonijski orkestar HTV-a, Orkestar i Opera HNK-a, Komedija, Zagrebački solisti...) što je znanstveno obrađeno i prezentirano u časopisu Tonovi Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga te za uspješnu organizaciju triju simpozija Medicina i glazba.
Hrvatskom liječničkom zboru za organizaciju mnogobrojnih koncerata i afirmaciju naše glazbene kulture snimanjem LP ploča, kazeta i CD-ova, nastupe s orkestrima u Njemačkoj te u Švicarskoj, Italiji, Austriji, Mađarskoj i Sloveniji, za koncert sa zborovima liječničke struke iz Splita, Zadra, Rijeke i Varaždina te za doprinos literaturi koji glazbenici dotad nisu poznavali (D. Breitenfeld: Kad sviranje glazbe boli, Music Play 2009. i dr.).
 
Nagradu je preuzeo prof.dr.sc. Mijo Bergovec, dr.med.


 
9. dr. sc. Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti, znanstvena savjetnica u miru
- priznanjem i novčanom nagradom
- za cjelokupan doprinos u znanstvenoj karijeri povijesti urbanizma i arhitekture Grada Zagreba, a osobito za monografiju Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice koja je kruna njezina profesionalnog rada.
Pišući brojne znanstvene radove i knjige istodobno je surađivala s raznim ustanovama zaduženima za zaštitu kulturne baštine na zaštiti i obnovi brojnih građevina u povijesnoj jezgri Zagreba te je javnim djelovanjem iznimno pridonijela očuvanju baštine, uključivanju u nacionalnu povijest umjetnosti i njezinoj popularizaciji. Sveobuhvatnošću sadržaja monografija Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice prvi je cjelovit uvid u povijest zagrebačkih trgova i ulica.


 
10. Marica Mirić, dipl. ing. prometa, koordinatorica projekata i potpredsjednica SOIH-a
- priznanjem i novčanom nagradom
- za izniman dugogodišnji doprinos i veliki entuzijazam u promicanju prava osoba s invaliditetom, ponajprije u Gradu Zagrebu, a i šire. U uvjetima pandemije bolesti COVID-19 i nakon potresa istaknula se u organiziranju pomoći osobama s invaliditetom. U Zajednici saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH), krovnoj organizaciji koja okuplja četrnaest nacionalnih saveza, punih trideset godina vrlo je aktivna kao programska koordinatorica i potpredsjednica zalažući se za mobilnost i zapošljavanje osoba s invaliditetom, za sprječavanje nasilja nad njima i izjednačavanje mogućnosti za njihovo potpuno uključivanje u život zajednice.


 
11. Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
- priznanjem
- za uspješnu javnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveno prosvjećivanje, promociju zdravlja i prevenciju bolesti u protekle 72 godine, za provedbu važnih projekata (Ekološka karta Grada Zagreba, Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, Oznaka kontrolirane kvalitete...), za izniman angažman i meritorno upravljanje dosad nezapamćenom zdravstvenom krizom izazvanom pandemijom bolesti COVID-19 u uvjetima socijalne izolacije i gospodarske neizvjesnosti te pružanje psihološke pomoći građanima pogođenima prirodnim nepogodama - razornim potresima i bujičnom poplavom.
 
Nagradu je preuzeo ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" dr. Zvonimir Šostar.


 
12. Radna skupina i projektni tim znanstveno-istraživačkog i izdavačkog projekta Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća (43 znanstvenika i stručnjaka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica iz Zagreba, Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba te ostalih hrvatskih sveučilišta): akademik Radoslav Katičić (posmrtno), akademik Marko Samardžija (posmrtno), akademik Stjepan Damjanović, akademik Josip Bratulić, akademik Ranko Matasović, akademik Milan Mihaljević, Ante Bičanić, prof. dr. sc. Ivo Pranjković, prof. dr. sc. Mateo Žagar, prof. dr. sc. Anđela Frančić, prof. dr. sc. Bernardina Petrović, prof. dr. sc. Krešimir Mićanović, prof. dr. sc. Dubravka Sesar, prof. dr. sc. Boris Kuzmić, dr. sc. Dinka Pasini, prof. dr. sc. Sanja Vulić, doc. dr. sc. Vladimira Rezo, doc. dr. sc. Ljubica Josić, dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Lana Hudeček, dr. sc. Milica Mihaljević, dr. sc. Barbara Štebih Golub, dr. sc. Amir Kapetanović, dr. sc. Željka Brlobaš, dr. sc. Marija Znika, dr. sc. Kristian Lewis, prof. dr. sc. Vlasta Rišner, prof. dr. sc. Loretana Farkaš, prof. dr. sc. Sanda Ham, izv. prof. dr. sc. Jadranka Mlikota, doc. dr. sc. Borko Baraban, prof. dr. sc. Diana Stolac, prof. dr. sc. Silvana Vranić, prof. dr. sc. Lada Badurina, prof. dr. sc. Sanja Zubčić, doc. dr. sc. Sanja Holjevac, doc. dr. sc. Nikolina Palašić, prof. dr. sc. Lina Pliško, prof. dr. sc. Josip Lisac, izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato, izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić, doc. dr. sc. Gordana Laco, izv. prof. dr. sc. Katica Krešić
- priznanjem i novčanom nagradom
- znanstveno-istraživački i izdavački projekt Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća izniman je po tome što je njime prvi put u proteklih 150 godina hrvatskog jezikoslovlja i kroatistike sustavno i cjelovito istražena, analizirana i opisana povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća, i to razvitak hrvatskoga književnog i standardnog jezika te razvitak hrvatskih narječja i dijalekata. Potvrđen je kontinuitet i povijesna okomica hrvatskoga književnog i standardnog jezika od hrvatskih tekstova iz srednjeg vijeka do tekstova iz 21. stoljeća te standardnost hrvatskoga jezika u svim društvenim područjima i u različitim strukama. Svih 6 znanstvenih knjiga sadržava 3956 stranica velikog formata i 2200 fotografija izvora hrvatskoga jezika i hrvatske pisane baštine.
Ovim se projektom hrvatski jezik smjestio među velike svjetske jezike koji su već znatno ranije sustavno istraženi i opisani, a hrvatsko jezikoslovlje približilo se glavnim tokovima svjetske lingvistike.
 
Nagradu je preuzeo Ante Bičanić.


 
13. izv. prof. dr. sc. Snježana Sekušak-Galešev, prof. psih., dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta
- priznanjem i novčanom nagradom
- za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju znanosti i ostvarivanja prava djece i mladih s teškoćama te odraslih osoba s invaliditetom. Velik dio stručnog djelovanja posvetila je edukaciji društvene zajednice radi inkluzije djece s teškoćama u redovne oblike odgoja i obrazovanja te senzibilizacije javnosti i prihvaćanja osoba s različitim teškoćama i invaliditetom u socijalnoj sredini. Proaktivnim pristupom, entuzijazmom i cjeloživotnim radom s djecom, mladima i odraslima s intelektualnim teškoćama, ADHD poremećajem i emocionalnim teškoćama unaprijedila je njihovu kvalitetu života i članova njihovih obitelji.
Profesionalnim i stručnim djelovanjem zadužila je znanstvenu i stručnu zajednicu te širu javnost, čineći naše društvo boljim i inkluzivnijim.


 
14. Nenad Šoštarić, izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije i glavni trener seniorske ekipe Rukometnog kluba Lokomotiva Zagreb
- priznanjem i novčanom nagradom
- za vrhunske rezultate u rukometu te izniman doprinos i zasluge u sustavu sporta gradske, nacionalne i međunarodne razine. U 35-godišnjoj karijeri ostvario je vrhunske sportske rezultate sa seniorkama Rukometnog kluba Lokomotiva Zagreb koje su bile pobjednice EHF Challenge cupa 2017. te s Hrvatskom rukometnom ženskom reprezentacijom na Europskom prvenstvu 2020. u Danskoj osvojivši brončanu medalju, povijesni rezultat za hrvatski ženski rukomet. Iznimno je dobar motivator, pedagog, psiholog i stručnjak u radu sa sportašicama svih dobnih kategorija.
Kontinuirano sudjeluje na sportskim konferencijama, okruglim stolovima i stručnim tribinama, predavač je na seminarima diljem Europe i u Republici Hrvatskoj pri Hrvatskom rukometnom savezu, na Hrvatskoj olimpijskoj akademiji, Sportskom učilištu i u Udruzi trenera Zagrebačkoga rukometnog saveza kojim predsjedava.


 
15. mr. sc. Branka Šulc, prof., arheologinja i muzeologinja, muzejska savjetnica, umirovljena ravnateljica Uprave za kulturni razvitak Ministarstva kulture Republike Hrvatske
- priznanjem i novčanom nagradom
- za iznimne zasluge i predan rad u očuvanju kulturne baštine, informatizaciji i uvođenju novih tehnologija i kulturnoj legislativi. U dugoj uspješnoj karijeri znatno je pridonijela povratu umjetnina nakon Domovinskog rata te obnovi i revitalizaciji brojnih sakralnih i svjetovnih kulturnih objekata.
Samozatajna vrsna stručnjakinja, analitična, metodična, velike radne energije, svoj bogat profesionalni život posvetila je utemeljenju i afirmaciji baštinskog sektora kao suvremenog područja upravljanja kulturnim dobrima.


 
16. Akademik Josip Madić
- priznanjem i novčanom nagradom
- za istraživanja na području veterinarske virologije i vakcinologije u znanstvenoj zajednici prepoznata kao nov pristup suzbijanju i iskorjenjivanju herpesvirusnih zaraza te za zapažen doprinos na području dijagnostike i imunoprofilakse influence te parvovirusnih infekcija životinja donoseći nove spoznaje o mogućnostima imunoprofilakse disociranim cjepivima.
Kao dekan Veterinarskog fakulteta razvio je izvrsnu znanstvenu suradnju sa znanstvenicima iz Nizozemske, Engleske i Italije s kojima u suautorstvu objavljuje znanstvene radove. Suautorsko djelo Veterinarska mikrobiologija - Specijalna bakteriologija i mikologija nagrađeno je Nagradom Josip Juraj Strossmayer.


 
17. Primarni respiracijsko-intenzivistički centar (PRIC) Kliničke bolnice Dubrava
- priznanjem
- za izniman doprinos zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji profesionalnim, neumornim, humanim i požrtvovnim radom i nadljudskim naporima od početka pandemije pružaju zdravstvenu zaštitu svim oboljelima od bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u gradu Zagrebu i sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, na prvoj crti obrane riskirajući pritom svoje zdravlje i zdravlje obitelji. Pod iznimnim opterećenjem zdravstvenog sustava održali su visoku razinu liječenja, primjerenu i pravodobnu zdravstvenu zaštitu pokazujući ljudsku solidarnost i osiguravajući neprekidnu fizičku dostupnost svima kojima je njihova pomoć potrebna.
Nagradom Zagrepčanka godine nagrađena je prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"
- za nemjerljiv doprinos u borbi protiv pandemije COVID-19. Jedna je od vodećih znanstvenica u Hrvatskoj iz područja biomedicinskih znanosti, posebno virusologije. Prva je upozorila na činjenicu da je u pandemiji pobol i smrtnost ženske populacije veća od muške populacije. Inicirala je istraživanje o utjecaju infekcije SARS-CoV-2 virusa na reproduktivno zdravlje žena.
Znatno je pridonijela otkrivanju novih znanstvenih spoznaja na području antropozoonoza i urogenitalnih infekcija.
Njezini su radovi objavljeni u prestižnim časopisima, vodila je više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata i istraživačkih timova, suautorica je važnih udžbenika.
Ističe se i uspješnim nastavnim aktivnostima u visokoškolskim ustanovama.
Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja.
Nagradu je preuzeo ravnatelj Primarnog respiracijsko-intenzivističkog centra prof.dr.sc. Ivica Lukšić, dr .med.



Medalju Grada Zagreba dobili su: