SPOMENDAN HRVATSKOG SABORA
07.10.2020.
Hrvatski sabor odlučio je 8. listopada 1991. prekinuti sve odnose s bivšom političkom tvorevinom Jugoslavijom te je usvojio Odluku o raskidu državnopravne sveze s ostalim tadašnjim republikama i pokrajinama SFRJ. Povijesna je sjednica održana u podrumu zgrade Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu zbog prijetnji od novih zračnih napada.
Bremenita kompleksnim političkim događanjima, 1991. godina konačno je dovela do oživotvorenja višestoljetnog sna hrvatskog naroda o stjecanju međunarodno priznate državotvornosti na tlu Republike Hrvatske. Neovisnost naroda oduvijek je bila usko vezana za želju za slobodom. Još je u 17. stoljeću dubrovački pjesnik Ivan Gundulić opjevao slobodu u stihovima koji su od tada dio kolektivne memorije hrvatskog naroda. Ti su stihovi, dva stoljeća kasnije, nadahnuli našega velikog slikara Vlahu Bukovca da ih s istom žudnjom i potrebom za narodnom slobodom naslika u ulju na platnu, nazvavši svoje djelo „Gundulićev san“. U 20. stoljeću s istim je poštovanjem i s istim žarom Splićanin Jakov Gotovac stvorio veličanstveno glazbeno zborsko djelo „Himnu slobodi“ prenoseći tako na nove generacije neprestano živu ideju o potrebi hrvatskog naroda za vlastitom slobodom i neovisnošću.
Bremenita kompleksnim političkim događanjima, 1991. godina konačno je dovela do oživotvorenja višestoljetnog sna hrvatskog naroda o stjecanju međunarodno priznate državotvornosti na tlu Republike Hrvatske. Neovisnost naroda oduvijek je bila usko vezana za želju za slobodom. Još je u 17. stoljeću dubrovački pjesnik Ivan Gundulić opjevao slobodu u stihovima koji su od tada dio kolektivne memorije hrvatskog naroda. Ti su stihovi, dva stoljeća kasnije, nadahnuli našega velikog slikara Vlahu Bukovca da ih s istom žudnjom i potrebom za narodnom slobodom naslika u ulju na platnu, nazvavši svoje djelo „Gundulićev san“. U 20. stoljeću s istim je poštovanjem i s istim žarom Splićanin Jakov Gotovac stvorio veličanstveno glazbeno zborsko djelo „Himnu slobodi“ prenoseći tako na nove generacije neprestano živu ideju o potrebi hrvatskog naroda za vlastitom slobodom i neovisnošću.
„O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do.
Uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave.
Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi,
Ne mogu biti plata tvôj čistoj ljepoti.“
Od svoga prvog pisanog spomena 1273. do danas, bio on zvan općim, staleškim, građanskim, narodnim ili jednostavno saborom, sabor je oduvijek bio i ostao najviši oblik izraza političke volje hrvatskog naroda. Hrvatski sabor artikulira interese građana Republike Hrvatske te čuva i štiti slobodu i neovisnost svih svojih građana. Tijekom svoje duge povijesti Hrvatski je sabor u nekim razdobljima zasjedao u Starogradskoj vijećnici, u Ćirilometodskoj 5 u Zagrebu, u zgradi u kojoj zasjeda Gradska skupština Grada Zagreba.
Danas, u neovisnoj i međunarodno priznatoj Republici Hrvatskoj, 8. listopada obilježavamo kao Spomendan Hrvatskog sabora.