O panelima

Panel 1

Ključni elementi zelene infrastrukture: brži put do energetske učinkovitosti i klimatske neutralnosti 

U izgradnji urbanih prostora nužno je primijeniti proces integriranog planiranja, projektiranja, izgradnje i uređenja koji će uključivati svu urbanu infrastrukturu i urbano zelenilo s ciljem kreiranja i izgradnje klimatski neutralnoga urbanog prostora. S obzirom na to da je sektor zgradarstva odgovoran za oko 40 % potrošnje energije koja se primarno koristi za grijanje i hlađenje prostora javne, poslovne ili stambene namjene, s ciljem preokretanja tog negativnog trenda potrebno je hitno smanjiti potrošnju energije u zgradama. Također je potrebno hitno ubrzati stopu energetske obnove s ciljem povećanja energetske učinkovitosti, ali i ubrzati razvoj i implementaciju zelene infrastrukture i rješenja u skladu s prirodom (nature based solutions) koji će osigurati brže postizanje klimatske neutralnosti u sektoru zgradarstva. 

Jedan od prvih koraka je svakako analiziranje postojećeg stanja te izrada strategije zelene urbane obnove u koju će biti uključen i plan razvoja zelene infrastrukture i kružnoga gospodarenja prostorom i zgradama. 

Održivo urbano planiranje povećava prilagodbu na klimatske promjene i otpornost gradova na rizike povezane s klimatskim promjenama kao što su suša, poplave, podizanje razine mora ili temperaturni ekstremi. S uključenim kružnim gospodarenjem zgradama, prirodnim građevinskim materijalima i visokom energetskom učinkovitošću, održivo urbano planiranje pozitivno utječe ne samo na smanjenje rizika od klimatskih promjena, već i na povećanje kvalitete života građana te smanjenje učestalosti depresije, kardiovaskularnih i drugih bolesti povezanih s niskom kvalitetom stanovanja i niskom kvalitetom života. 
 

Panel 2

Učinkovito gospodarenje otpadom u kontekstu energetske tranzicije i klimatske neutralnosti

  U sektoru otpada 86,9 % emisija stakleničkih plinova odnosi se na odlaganje krutog otpada, pri čemu sektor otpada proizvodi oko 9 % ukupnih emisija stakleničkih plinova Republike Hrvatske. 
Ključnu ulogu u smanjenju emisija u sektoru otpada imaju građani i promjena njihovih navika i ponašanja, a primarno se to odnosi na sprječavanje nastajanja otpada. Također, ključnu ulogu imaju i gradovi koji moraju biti predvodnici u provedbi sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta otpada te uspostavi sustava učinkovitog gospodarenja otpadom. Učinkoviti sustav podrazumijeva osim uspostave centara za gospodarenje otpadom, uspostavu odvojenog prikupljanja, recikliranja i oporabe otpada, s ciljem smanjivanja količine krutog otpada. 

Reciklažni centri sa sortirnicama temelj su kružne upotrebe sirovina dobivenih iz odvojeno sakupljenog i oporabljenog otpada. Centri za gospodarenje otpadom mogu uz pomoć naprednih tehnologija iskoristiti odvojeno sakupljen i oporabljen otpad za dobivanje sirovina za materijalnu oporabu, ali i kao pomoć u proizvodnji te za proizvodnju različitih goriva (vodik, sintetski plin, tekuća goriva). 


Otpad se može koristiti i za poticanje proizvodnje obnovljivih izvora energije u elektranama na odlagališni plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ili elektrana na bioplin i biomasu prikupljenih ispravnim odvajanjem otpada.       
Energija iz elektrana proizvedena iz unaprijed razvrstanog otpada može se koristiti za grijanje ili proizvodnju električne energije. Na taj se način iz otpada, koji bi nerazvrstan pridonosio klimatskim promjenama proizvodnjom metana i drugih štetnih plinova, dobiva sigurna i obnovljiva energija te građevinski materijal koji se može dalje upotrebljavati.      
Pravilno korišten otpad može biti dio globalnog rješenja u borbi s klimatskim promjenama te može itekako pridonijeti klimatskoj neutralnosti povećanjem učinkovitosti ponovnog iskorištavanja sirovina, ali i smanjenjem negativnog utjecaja otpada na ljude i okoliš.
 
 

Panel 3

Održiva prometna rješenja za europske gradove

 Sektor prometa odgovoran je za otprilike četvrtinu ukupnih emisija CO2 u EU-u, a više od 70 % emisija u sektoru prometa na razini Europske unije čini cestovni promet. 
Prema dostupnim nacionalnim podacima, u 2018. godini u Republici Hrvatskoj promet je činio 27 % ukupnih emisija stakleničkih plinova, a od toga cestovni putnički promet 71,6 %. U odnosu na 1990. godinu emisije u sektoru prometa do 2018. godine porasle su 60,4 %, a prema podacima Europske agencije za okoliš, na razini Europske unije, sektor prometa je jedini sektor u kojem su emisije stakleničkih plinova u posljednja tri desetljeća porasle za više od 30 %. 
Stoga je ubrzana dekarbonizacija sektora prometa ključna za prijelaz na čistu, resursno učinkovitu i klimatski neutralnu budućnost. 

Potrebno je ubrzati reforme i uspostaviti bržu implementaciju mjera koje će uspostaviti intermodalni i integrirani prometni sustav s vozilima koja koriste električni pogon ili niskougljično i klimatski neutralno gorivo. 
Upravo gradovi imaju ključnu ulogu u uspostavi i promicanju održivog integriranog gradskog i međugradskog prometa s naglaskom na razvoj željeznice za prijevoz putnika i tereta, a s ciljem smanjenja opterećenja cestovnoga putničkog prometa i smanjenja emisija. Daljnje ulaganje u biciklistički promet, dostupne punionice za električna vozila i vozila na alternativni pogon, energetski učinkovitija goriva i nove tehnologije, pridonijet će znatnom smanjenju potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova u urbanim središtima. 

Optimiranje javnoga gradskog prijevoza i te inteligentno upravljanje prometom i javnim parkiralištima pridonijet će, između ostaloga i povećanju kvalitete života u gradovima, padu razine respiratornih bolesti i bolesti povezanih s onečišćenjem zraka te padu stope smrtnosti povezane s cestovnim prometom. 
 
 

Organizatori i partneri


Prijavi se ovdje