Komemorativni skup u spomen na zatočenu djecu
27.08.2026.

U povodu obilježavanja 84. obljetnice oslobođenja djece logoraša iz ustaškog dječjeg logora Jastrebarsko, zajednička delegacija Grada Zagreba i Gradske skupštine Grada Zagreba položila je vijenac kod spomenika Majka s djetetom na jastrebarskom groblju. Zastupnica Snježana Prusec Kovačić bila je u sastavu delegacije kao izaslanica predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba. Polaganje vijenaca za žrtve ustaškog dječjeg logora u Jastrebarskom redovito se održava krajem kolovoza u znak sjećanja na 26. kolovoza 1942. godine, kada su partizani ondje napali ustaško uporište te oslobodili i sa sobom poveli 727 djece na Žumberak. Preostala djeca, zbog bolesti i slabosti, ostavljena su u logoru te su kasnije prihvaćena u lokalnim obiteljima zahvaljujući humanitarnim naporima, poput onih Tatjane Marinić i Dječjeg zaštitnog doma Dijane Budisavljević.

U ratom zahvaćenoj Europi, logor u Jastrebarskom bio je jedini koncentracijski logor isključivo namijenjen djeci u dobi do 14 godina. Bio je to ustaški logor za djecu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata, a kroz njega je prošlo više od 3300 djece, većinom srpske djece s Kozare i Korduna, koja su ostala bez roditelja nakon neprijateljskih ofenziva. Djeca su u logoru stradavala od gladi, žeđi, bolesti, kažnjavanja, a u nehumanim uvjetima smrtno ih je stradalo više od tisuću.
Na komemorativni skup su se, uz članove udruga antifašističkih boraca i antifašista i preživjelih logoraša, odazvala izaslanstva gradova i općina Zagrebačke županije i Grada Zagreba, predstavnici političkih stranaka, građani i predstavnici medija.
Organizatori su bili Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
Fotografije: Ankica Ležaić

U ratom zahvaćenoj Europi, logor u Jastrebarskom bio je jedini koncentracijski logor isključivo namijenjen djeci u dobi do 14 godina. Bio je to ustaški logor za djecu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata, a kroz njega je prošlo više od 3300 djece, većinom srpske djece s Kozare i Korduna, koja su ostala bez roditelja nakon neprijateljskih ofenziva. Djeca su u logoru stradavala od gladi, žeđi, bolesti, kažnjavanja, a u nehumanim uvjetima smrtno ih je stradalo više od tisuću.
Na komemorativni skup su se, uz članove udruga antifašističkih boraca i antifašista i preživjelih logoraša, odazvala izaslanstva gradova i općina Zagrebačke županije i Grada Zagreba, predstavnici političkih stranaka, građani i predstavnici medija.
Organizatori su bili Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
Fotografije: Ankica Ležaić