Nagrade Grada Zagreba

Na 48. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, zastupnici su jednoglasno donijeli Zaključak o dodjeli Nagrada Grada Zagreba.

U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba i nagrađuju se:

Dejan Aćimović, dramski umjetnik - akademski glumac i redatelj
- za režiju i produkciju dugometražnoga dokumentarnog filma "Kralj" o životnoj i sportskoj priči hrvatskog paraolimpijca sa stopostotnim tjelesnim oštećenjem Darka Kralja, europskog, svjetskog i olimpijskog šampiona u bacanju kugle čiji je životni moto: Ako život prihvatiš, on ti sve dadne! Ako ga odbaciš, sve ti uzme! Ja sam ga prihvatio! Nikada se nisam predao, niti ću ikada to učiniti! Jedini je sportaš u povijesti sporta koji je na najvećem svjetskom natjecanju Paraolimpijskim igrama 2008. u Pekingu, u jednom danu rušio svjetski rekord pet puta. Film je bio nominiran za Oscara u kategoriji najboljega dokumentarnog filma. Uvršten je u službenu selekciju Thessaloniki Documentary Film Festival "Images of 21st century" u Solunu u Grčkoj, koji je uz IDFA u Amsterdamu i HOT DOCS u Torontu jedan od najvećih svjetskih festivala dokumentarnog filma te na Kiev film festival. Dobio je brojne nagrade: Grand Prix za najbolji dokumentarni film Vukovar film festivala, Grand Prix publike za najbolji film Mediteran film festivala, Grand Prix publike za najbolji film Liburnia film festivala, otvorio je Poreč Dox.

Prof. dr. sc. Mijo Bergovac, predsjednik Zavičajnog društva Međimurje
- za zasluge i postignute rezultate u sveučilišnoj nastavi, medicinskoj znanosti, istraživačkoj medicini u kardiologiji i organizaciji kardiološke hitne službe, poznate u hrvatskoj i prepoznate u europskoj medicinskoj javnosti. Od 1996. do 2011., kada je umirovljen, bio je pročelnik Zavoda za kardiologiju Interne klinike Medicinskog fakulteta Kliničke bolnice Dubrava. U posljednje dvije godine radi na znanstvenim projektima iz kardiologije. Autor je sveučilišnog udžbenika Praktična elektrokardiografija i Aritmija u liječničkoj praksi. Koautor je Prvog hrvatskog farmakoterapijskog priručnika.
Jedan je od osnivača obnovljenog Zavičajnog društva Međimurje i njegov predsjednik od 2008. njegujući osobitosti Međimurja, posebno manifestacijama Dani Međimurja u Zagrebu i Međimursko prošćenje te Međimurska večerja i time pridonoseći obogaćenju kulture Grada Zagreba.
Dirigent je umjetnički voditelj i predsjednik muškoga pjevačkog zbora Zagrebački liječnici pjevači koji svojem četrdesetogodišnjem djelovanju na preko 500 koncerata u domovini i inozemstvu promoviraju Zagreb i domovinu Hrvatsku. Kao izvođač i dirigent izdao je 6 nosača zvuka te nedavno zbirku popularnih, domoljubnih, narodnih i zabavnih pjesama Pjesme na recept. Za stručnu, znanstvenu i humanističko-kulturnu djelatnost dobio je više domaćih i međunarodnih priznanja.

Dunja Brozović Rončević, glavna urednica, Lana Hudeček i Milica Mihaljević, urednice, te autori: Matea Birtić, Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček, Ljiljana Jojić, Barbara Kovačević, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivanković, Milica Mihaljević, Irena Miloš, Ermina Ramadanović i Domagoj Vidović - urednici i autori Školskog rječnika hrvatskoga jezika (koji su objavili Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga 2012.) za izniman rezultat u teorijski utemeljenom radu u promicanju znanosti u prosvjeti. Riječ je o opsežnom rječniku s više od 30 000 natuknica, koji obiluje podacima na svim jezičnim razinama, a znanstveno utemeljenom na suvremenim spoznajama jezikoslovne kroatistike. Rječnik je namijenjen svima onima koji se služe hrvatskim standardnim jezikom. Osnovna su načela na kojima se temelji: normativnost, sustavnost, ekonomičnost, primjerenost korisniku i potvrđenost u korpusu. Upravo u dosljednom pridržavanju tih načela ogleda se njegova najveća vrijednost. Prvi je rječnik takvog obuhvata, s velikom količinom znanstveno ovjerenih informacija namijenjenih učenicima, te izravno usmjeren na podizanje jezične kulture u populaciji koja se školuje. Rječnik je vrijedna spona između znanstvene i društvene zajednice. On pokazuje da se najsloženija jezična pitanja mogu predstaviti na razini primjerenoj za svakog korisnika, a da se pritom ne iznevjeri znanstven pristup.

II. GIMNAZIJA - za 100. obljetnicu uspješnog rada ugledne uzorne javne ustanove i postignute iznadprosječne rezultate u teorijskom i praktičnom radu u odgoju i obrazovanju. Otpisom Visoke Kraljevske Zemaljske vlade od 6. prosinca 1912. "Njegovo Cesarsko Kraljevsko Apostolsko Veličanstvo Franjo Josip I. blago izvoljevao dopustiti da se Kraljevska realna gimnazija u Zagrebu razdijeli u potpune dvije realne gimnazije (prvu i drugu) čime je osnovana Kraljevska II. realna gimnazija u Zagrebu", što znači da se 6. prosinca 2012. navršilo 100 godina od osnivanja II. gimnazije. Jubilej 100. godišnjice obilježen je svečanom akademijom dana 13. prosinca 2012. godine. Uz predsjednika Republike Hrvatske i druge brojne uglednike na svečanosti su bili bivši i sadašnji učenici te bivši i sadašnji zaposlenici koji su, kao i generacije učenika i profesora prije njih, uložili ili ulažu entuzijazam, kreativnost i nesebičnost u visoku reputaciju svoje gimnazije.

Prof. dr. sc. Vera Garaj-Vrhovac, znanstvena savjetnica na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, redovna profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Hrvatskoga genetičkog društva - za izniman doprinos u znanosti i visokom obrazovanju. Znanstvenu karijeru posvetila je istraživanju genotoksičnosti, odnosno oštećenju molekule DNA, što može uzrokovati razvoj tumora. Rezultati tih istraživanja omogućili su redovito obnavljanje baza podataka o vrijednostima biomarkera kao referentnih vrijednosti koje su osnova za procjene oštećenja genoma u populacijama profesionalno i ambijentalno izloženim različitim fizikalnim i kemijskim agensima. Otkrića profesorice Vesne Garaj-Vrhovac objavljena su u uglednim svjetskim časopisima. Objavila je preko 100 znanstvenih radova i citirana je preko 1100 puta u relevantnim znanstvenim bazama podataka (Current Contents, Science Citation Indeks Expanded i Scopus). Kao voditeljica ili znanstvena savjetnica sudjelovala je u svjetskim (Internacional Atomic Energy Agency - IAEA) i europskim projektima (European Cooperation in Science and Technology - COST, European Community's Seventh Framework Programme - FP7). Bila je članica znanstvenih organizacijskih odbora nekoliko domaćih i internacionalnih skupova. Poticala je organizaciju međunarodnih kongresa u Gradu Zagrebu, promovirajući tako Zagreb kao znanstvano središte. Za znanstvena postignuća više je puta nagrađivana, pored ostalog, i dvjema jubilarnim nagradama Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Mila Kirinčić-Degan, sopranistica - za iznimno uspješnu i dugu karijeru dramskog soprana. Nastupala je na pozornicama širom bivše Jugoslavije i u inozemstvu, očaravajući publiku odličnom pjevačkom tehnikom i izuzetno voluminoznim, tamno obojenim glasom sjajne nosivosti i bogatim alikvotima.
Pravi verdijanski sopran dolazio je najviše do izražaja u ulogama Verdijevih heroina: Aide, Amelije (Krabuljni ples), Leonore (Trubadur i Moć sudbine), Elizabete (Don Carlos), Desdemone (Otello) te Santuzze (Cavalleria rusticana), Leonore (Fidelio), Tosce, Madeleine (Andrea Chenier), Sente (Ukleti Holandez), Gioconde i još u mnogim drugim naslovnim i glavnim ulogama.
Prvorazredne su njezine nezaboravne interpretacije Eve u Zrinjskom i Dalmaro u istoimenoj Gotovčevoj operi.
Mekoća fraze, blistave visine i podatna piana karakteriziraju njezine interpretacije opernih likova u koje je nesebično unosila bogate emocije dajući im živost i uvjerljivost.
Isticala se svojom dostojanstvenom i stasitom pojavom te spontanim glumačkim izrazom.

Orguljaši Ante Knešaurek i Pavao Mašić - za integralnu izvedbu djela za orgulje Johanna Sebastiana Bacha, jedinstven umjetnički pothvat ne samo u hrvatskim nego i u svjetskim razmjerima. U ciklusu od 17 tematski određenih koncerata tijekom gotovo dvije godine u prepunoj Bazilici Presvetog Srca Isusova (od 11. travnja 2010. do 8. siječnja 2012.) mladi su glazbenici izveli, bez ikakve materijalne potpore, blizu tri stotine djela, u trajanju od oko 20 sati, iznimno zahtjevnoga i kompleksnoga integralnoga orguljskog opusa Johanna Sebastiana Bacha. Nizom koncerata dvojica su umjetnika znatno obogatila zagrebački glazbeni život, dosežući svojom posvećenošću, ozbiljnošću i visokom umjetničkom razinom interpretacije vrh hrvatske reproduktivne glazbe.

Sonja Manojlović, pjesnikinja
- u povodu objave knjige poezije A sa šest labradora na more putovat ću (Biblioteka časopisa Poezije, HDP, Zagreb, 2012.), za jedan od najrelevantnijih tragova u suvremenoj hrvatskoj poeziji u kojoj je kontinuirano prisutna nekoliko desetljeća.
Pjesme su joj uvrštavane u antologije, nagrađivane i prevođene na petnaestak jezika.
Objavila je i:
- Tako prolazi tijelo, pjesme, Zora, Zagreb, 1965.
- Davnog stranca ljubeći, pjesme, Mladost, Zagreb, 1968.
- Sarabanda, pjesme u prozi, Pitanja, Zagreb, 1969.
- Jedan espresso za Mariju, pjesme, Zrinski, Čakovec, 1977.
- Mama, ja sam don Juan, kratke proze, vl. naklada, Zagreb, 1978.
- Civilne pjesme, pjesme, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1982.
- Babuška, pjesme, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1987.
- Njen izlog darova, pjesme, Konzor, Zagreb, 1999.
- Vješturkov tanac, pjesme, Meandar, Zagreb, 2001.
- Upoznaj Lilit, izabrane pjesme, Konzor, Zagreb, 2002., 2003.
- Čovječica, pjesme, Meandar, Zagreb 2005.
- Sonja Manojlović/ Saša Šekoranja: Pjesme i crteži; Galerija Kranjčar, Zagreb prosinac 2008.
- Hod na rukama, pjesme, Biblioteka časopisa Poezije, HDP, Zagreb 2010.

Prof. dr. sc. Boris Pegan, otorinolaringolog i otokirurg - za promicanje zdravstva, ponajprije vrhunskim postignućima u operativnom liječenju gluhoće, u povodu umirovljenja i odlaska s položaja predsjednika Povjerenstva za ugradnje umjetnih pužnica u Republici Hrvatskoj.
Godine 1996. prvi je put u Zagrebu, a time i u Republici Hrvatskoj, izvedena složena operacija ugradnje umjetne pužnice odrasloj gluhoj osobi i ponovo uspostavljen osjet sluha. Na čelu otorinolaringološke ekipe KBC Sestre milosrdnice bio je prof. dr. sc. Boris Pegan, najzaslužniji što je ta operacija izvedena u Zagrebu, otvarajući novu stranicu u zagrebačkoj, odnosno hrvatskoj medicini, operativnim liječenjem gluhoće. Zajedno s timom izveo je niz operativnih zahvata u Hrvatskoj i u inozemstvu, od ugradnje moždanog slušnog implantata do istovremene ugradnje dviju umjetnih pužnica u jednom operativnom aktu, po čemu su jedinstveni u cijeloj Hrvatskoj pa i šire. Humanitarnim akcijama Anamarija u svijetu zvukova (2001.) i Dajmo da čuju (2002.) operativno je riješio brojne slučajeve gluhoće djece i stvorio jedan od najvećih europskih centara za kohlearnu implantaciju. Unaprijedio je na svjetskoj razini stručnu i znanstvenu suradnju Klinike za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC Sestre milosrdnice s Poliklinikom za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG. Zahvaljujući toj pedesetogodišnjoj suradnju 1996. ugrađena je prva umjetna pužnica te je u Poliklinici SUVAG osnovan Centar za umjetnu pužnicu i nove tehnologije. Obje su ustanove postale svjetski poznate u području kirurgije i rehabilitacije umjetne pužnice tako da se u njima educiraju stručnjaci iz cijelog svijeta.

Sandra Perković, atletičarka, članica Atletskog kluba Dinamo - Zrinjevac, olimpijska pobjednica u bacanju diska - za izvanredne sportske rezultate u prošloj godini, u kojoj je na 14 nastupa 13 puta pobijedila i jednom bila druga. Godinu pobjeda započela je sredinom svibnja trijumfom u Šangaju, na prvom mitingu Dijamantne lige, uz hrvatski rekord i tada drugi najbolji svjetski rezultat sezone. Krajem kolovoza je u Zűrichu, sa šest pobjeda i jednim drugim mjestom i službeno osvojila Dijamantnu ligu kao najuvjerljivija pobjednica među najboljim svjetskim atletičarkama i atletičarima sa 30 od maksimalna 32 boda. U srpnju na olimpijskom stadionu u Helsinkiju obranila je naslov europske prvakinje iz Barcelone 2010. (i do tada je bila najmlađa pobjednica). U kolovozu je u Londonu postala prva hrvatska predstavnica u povijesti nastupa naše zemlje na ljetnim olimpijskim igrama koja je osvojila zlatnu medalju te najmlađa zlatna bacačica diska u olimpijskoj povijesti. Dužinom od 69,11 m oborila je svoj hrvatski rekord i osvojila zlato. Europska atletska federacija izabrala ju je za četvrtu atletičarku Europe u ovoj godini, a hrvatski predsjednik Ivo Josipović odlikovao ju je Redom Danice Hrvatske s likom Franje Bučara. Proglašena je sportašicom godine prema izboru Hrvatskoga olimpijskog odbora i Sportskih novosti.

Dr. sc. Vlatko Previšić, znanstveni savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju – za neprekidan četrdesetogodišnji znanstveni, nastavni i pedagoški rad na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojim je značajno unaprijedio, u teorijskom i praktičnom smislu, odgoj i obrazovanje u gradu Zagrebu i šire u Hrvatskoj.
Osobito je pridonio metodološkom utemeljenju, teorijskoj kritičnosti i kreativnoj produkciji poimanja strukture, filozofije i prakse kurikuluma suvremenog odgoja i obrazovanja, stvarajući svojevrsnu „zagrebačku kurikulumsku školu“ u pedagogiji. Do danas je jedini od hrvatskih pedagoga dobio svjetski najprestižniju znanstveno-istraživačku stipendiju Zaklade Alexander von Humboldt koju je koristio u SR Njemačkoj od 1986 do 1988. godine. Na čelu je Kluba hrvatskih Humboldtovaca. Autor ili koautor je petnaest knjiga i preko dvije stotine različitih znanstvenih i stučnih članaka u časopisima i zbornicima radova u zemlji i inozemstvu. Urednik je pedagogije i defektologije u novoj Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, za koju je napisao preko stotinu pojmova te opisa života i rada pojedinih osoba. Bio je znanstveni voditelj i suradnik većeg broja istraživačkih projekata od kojih je pojedine sufinancirao UNESCO i druge inozemne fondacije. Recenzent je i stručni ekspert pri odobravanju istraživačkih projekata, studijskih programa te pri dodjelama nagrada i priznanja. Sudionik je velikog broja znanstvenih i stručnih simpozija, konferencija i skupova u zemlji i inozemstvu. Pokretač je i prvi predsjednik Hrvatskoga pedagogijskog društva. Kao izvanstranačka osoba bio je član Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskoga sabora, član Prosvjetnoga vijeća Ministarstva prosvjete RH, Vijeća za nacionalni kurikulum te aktualnog Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.

Mladen Stilinović - za izložbu Nula iz vladanja, otvorenu 30. studenoga 2012. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, na kojoj je predstavljen njegov rad tijekom 4 desetljeća, od crteža i kolaža te eksperimentalnih filmova s početka 70-tih do posljednjih instalacija kroz koje se umjetnički prelamaju novi politički, ekonomski i jezični odnosi. Zagrebačka retrospektiva pokazala je koliko je vrijeme revaloriziralo njegove radove i koliko je zagrebačke povijesti sačuvano u njima. Čitav jedan društveni kompleks - razdoblje sedamdesetih i osamdesetih godina, obilježeni su životom u ideologijskom sustavu, kojeg autor ironijski kritizira. Danas Stilinovićevo djelo poprima nove kvalitete, upozoravajući da je jednu (političku) ideologiju smijenila druga - konzumeristička te da je humana dimenzija u pravilu izgubljena u svakoj vrsti procesa tijekom kojeg se ideje (čak i o slobodi) prometnu u ideologijski pritisak.

Božo Šimleša, novinar, publicist, humanist - za višegodišnji samoprijegorni humanitarni rad i brigu o djeci novinara poginulih u Domovinskom ratu. Serijom humanitarnih akcija, koncerata, prikupljanjem pomoći, traženjem sponzora i ustanova za pojedine akcije kojima će stipendirati djecu tijekom školovanja, na najljepši je način onemogućio da ne zamre sjećanje na poginule novinare. Njihovoj je djeci pomogao da stasaju u prekrasne, mlade, obrazovane ljude. Bojan, sin Siniše Glavaševića, legendarnoga radijskog izvjestitelja iz ratnog Vukovara, diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na odsjecima za sociologiju i lingvistiku. I ostala djeca poginulih novinara u Domovinskom ratu studiraju ili su već postali liječnici, farmaceuti, ekonomisti, prije svega zahvaljujući svojoj marljivosti, upornosti i sposobnostima, ali, velikim dijelom, i nesebičnosti i humanosti Bože Šimleše. Na poticaj Hrvatskoga novinarskog društva, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić 2010. odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera zbog postignutih rezultata u socijalnoj skrbi i humanitarnom radu.

Školska knjiga d. d.
- svojim izdanjima iz područja kulture, obrazovanja, umjetnosti i znanosti desetljećima pridonosi kulturnom i obrazovnom životu Grada Zagreba i Republike Hrvatske te se opravdano smatra najuglednijim hrvatskim nakladnikom. Kada mnoge knjižare u Hrvatskoj i svijetu, nažalost, zatvaraju vrata, otvorenjem Arkadije na najreprezentativnijem zagrebačkom trgu, glavni grad i Republika Hrvatska dobili su knjižaru u razini najboljih svjetskih knjižara i pozitivan primjer otpora negativnim recesijskim trendovima u Hrvatskoj. Prvorazredan je to kulturni i nakladnički događaj. U srcu Zagreba, kao važan prostor kulturnog života, postaje sve više nezaobilaznim za svakog stanovnika Grada i za njegove posjetitelje, domaće i inozemne.

Dubravka Vrgoč, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) - za iznimnu međunarodnu prezentaciju hrvatskog kazališta i gostovanja u uglednim svjetskim teatrima i na festivalima u Berlinu, Parizu i New Yorku, za uključenje ZKM-a u kulturne projekte Europske unije, za intenzivnu i uspješnu suradnje s mladim dramskim autorima te za deset izvrsnih premijernih izvedbi unatoč općoj krizi. Samo u prošloj godini su izvedene predstave Idiot, Ideš dalje, Žuta crta, Zatvaranje ljubavi, Leda, Žena bez tijela, a punu su afirmaciju doživjele predstave Moj sin samo malo sporije hoda Ivora Martinića i Janusza Kice te Car neuspjeha Jana Fabra, osvojivši niz nagrada u zemlji i u regiji.
Od 2005. do 2012., pod njenim vodstvom, ZKM se prema sudu kazališnih kritičara razvio u najbolje organizirano, najživlje i umjetnički najartikuliranije hrvatsko kazalište.
Prva je predsjednica Europske kazališne konvencije koja okuplja tridesetak najvažnijih repertoarnih kuća. Njezin uspješni projekt Festival svjetskog kazališta, koji je uz mnogo organizacijskog umijeća doživio svoje deseto izdanje, redovito je proglašavan najvažnijim događajem u zemlji. Jedini je istočnoeuropski član odbora Prospera, elitne udruge najvažnijih teatara.