Svečana sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba u povodu Dana Grada

31.5.2015




U povodu Dana Grada Zagreba, održana je svečana sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba. 
Pozdravne govore održali su: predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, gradonačelnik Milan Bandić i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.

Sjednici su nazočili predstavnici sudbene vlasti, zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin, potpredsjednice i potpredsjednici Gradske skupštine Grada Zagreba: Jelena Pavičić Vukičević, Vesna Sudar, Davor Bernardić i Andrija Mikulić, gradski zastupnici, gradonačelnik Grada Mostara Ljubo Bešlić, predsjednika Zagrebačke županije gospodina Stjepana Kožića, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Damir Boras, predstavnici vjerskih zajednica: izaslanik Kardinala Josipa Bozanića gospodin Zvonimir Sekelja, predstavnik srpske pravoslavne crkve Duško Spasojević, glavni rabin u Republici Hrvatskoj Lucijan Moše Prelević, predstavnik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Melvudin Arslani, predstavnike zajednice Bet Izrael, predstavnici hrvatskih branitelja Domovinskog rata i njihovih udruga, predsjednici Vijeća gradskih četvrti, predstavnici nacionalnih manjina, te mnogi drugi uvaženi gosti.

U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, dodjeljene su Nagrade Grada Zagreba:

1. Marija Braut, fotografkinja
- priznanjem i novčanom nagradom
- za značajan doprinos hrvatskoj umjetničkoj fotografiji. Ona nije samo fotografkinja već kroničarka povijesti koja je objektivom bilježila prošlost u trenutku kad je ona nastajala. Zagreb zauzima važno mjesto i najveći dio njene fotografske memorije. Čudesne fotografije Zagreba koje je snimila u razdoblju od kraja šezdesetih do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća bile su prikazane na izložbi Nepoznati Zagreb Marije Braut tijekom 2014. u Umjetničkom paviljonu. Travno, Sopot, Prečko, Knežija, petlja na Držićevoj, studentski dom na Savi, Most Mladosti i još mnoštvo kvartova, objekata i vitalnih zagrebačkih dijelova zahvaljujući objektivu Marije Braut trajno su zabilježeni upravo onda kada su se gradili i nastajali. Fotografije Zagreba odraz su autoričina doživljaja dok ih je snimala. Iz njih se iščitava velika ljubav prema gradu koji ju je obilježio, ali i koji je ona obilježila.

2. dr. sc. Dragan Damjanović, izvanredni profesor Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- priznanjem i novčanom nagradom
- za dvije monografije koje su ključan doprinos istraživanju i popularizaciji povijesti arhitekture Zagreba: za znanstvenu monumentalnu monografiju Arhitekt Herman Bollé i stručni vodič Zagreb, Arhitektonski atlas. U svojim radovima obradio je neke od najvažnijih zagrebačkih spomenika, odnosno njihove transformacije u 19. stoljeću, što je specijalno područje njegova znanstvena interesa, od katedrale, crkve svetog Marka, pravoslavne i grkokatoličke crkve, do zgrade Muzeja za umjetnost i obrt. Brojne je radove publicirao i u inozemstvu, u vrlo uglednim časopisima. Monografija Arhitekt Herman Bollé donosi mnoštvo novih i dosad nepoznatih podataka o njegovu životu te je cjelovit uvid u opus graditelja koji je obilježio pola stoljeća povijesti hrvatske arhitekture. Zagreb, Arhitektonski atlas prvi je vodič kroz povijest zagrebačke arhitekture koji cjelovito i ekstenzivno obrađuje sve gradske dijelove i sve epohe koje su obilježile razvitak Zagreba od srednjega vijeka do recentnih ostvarenja. Riječ je o znanstveno utemeljenom djelu koje je popularno pisano i nesumnjivo će potaknuti kulturni turizam u Zagrebu. U obje knjige autor je ne samo tekstova već i gotovo svih fotografija.

3. Glumačka družina Histrion
- priznanjem
- za izniman doprinos hrvatskoj, posebno zagrebačkoj kazališnoj umjetnosti, u povodu četrdeset godina umjetničkog djelovanja i trideset godina Zagrebačkoga histrionskog ljeta.
Od svog osnutka do danas na scenu je postavila sedamdesetak premijernih naslova, izvedenih diljem Hrvatske i drugih europskih i američkih država, upoznajući publiku ponajprije s hrvatskom kulturom i identitetom, zatim obradama svjetski poznatih djela stavljenih u hrvatske prilike, a za koje je nagrađena nizom prestižnih hrvatskih i inozemnih nagrada. Družina godišnje realizira oko 200 programa s oko 50 000 posjetitelja, a zaslužna je za kreiranje pojma histrionizacije kao sinonima za pučki teatar, začinjen satirom, kabareom, zabavom i smijehom Organizira u spomen na dva velika histriona Mladena Crnobrnju Gumbeka jedinstveni međunarodni festival kabarea Gumbekovi dani, te Josipa Bobija Marottija festival komedije - Bobijevi dani smijeha.
Histrioni su zaslužni za pokretanje Histrionskog ljeta 1986., na kojem se izvode djela klasika poput: A. Šenoe, I. Kukuljevića Sakcinskog, M. Jurić Zagorke, M. Držića, ali i suvremenika koji njeguju pučki teatar: Borisa Senkera, Nine Škraba, Tahira Mujičića, Mire Gavrana, kao i svjetskih autora prevedenih na kajkavski jezik i stavljenih u hrvatske prilike (W. Shakespearea, G. Feydeaua, Molierea, J. Anouilha). Njihove su predstave izvodili i velikani hrvatskog glumišta: F. Šovagović, M. Kohn, E. Begović, Z. Vitez, G. Paro.
Histrioni su zaslužni za podizanje spomenika Mariji Jurić Zagorki u Tkalčićevoj ulici.

4. Ivan Hlupić, diplomirani novinar, urednik Radio Sljemena
- priznanjem i novčanom nagradom
- za izniman doprinos zaštiti okoliša i uređenju Grada Zagreba osmišljanjem i provedbom ekološko-edukativnog projekta Svi na zeleno i uređenja Parka Zvonimira Milčeca. Projekt Svi na zeleno tromjesečni je niz ekološko-edukativnih akcija provedenih u Zagrebu 2014. Očišćen je vršni dio Medvednice i prikupljeno više stotina kilograma otpada. Nastavljen je radionicom za djecu na Bundeku u povodu Dana planeta Zemlje pod motom "Zelene navike od malih nogu" na kojoj su djeca učila o pravilnom odvajanju otpada iz kućanstva. Organizirao je i trodnevni događaj na Zrinjevcu početkom lipnja u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša kada je u gradskom središtu predstavljeno odvojeno prikupljanje otpada i zbrinjavanje posebnih vrsta otpada poput starih automobila, automobilskih guma, kućanskih aparata i sl. U lipnju je organizirao još jedno čišćenje Medvednice na livadi Ponikve. Vrhunac projekta njegova je inicijativa da se uredi park na Trešnjevačkom trgu što je ostvario u suradnji s Gradom Zagrebom tijekom svibnja i lipnja 2014., a u studenome je s Radio Sljemenom potaknuo da se park nazove po preminulom zagrebačkom književniku i novinaru Zvonimiru Milčecu.

5. Klinički bolnički centar Zagreb - timovi za transplantaciju organa
- priznanjem
- za izniman doprinos razvoju hrvatske medicine programima transplantacije organa kojima je KBC Zagreb postao jedan od vodećih hrvatskih i europskih centara za transplantaciju bubrega, jetre i srca. Timovi znanstvenika i stručnjaka KBC-a Zagreb ekspertnim su znanjima i vještinama, velikim entuzijazmom i požrtvovnošću te odličnom međusobnom suradnjom u području transplantacije organa ostvarili vrhunske uspjehe na svjetskoj razini. Početkom 2014. KBC Zagreb je proslavio 40. obljetnicu prve transplantacije bubrega (prof.dr.sc. Ljubomir Čečuk), 25. obljetnicu prve transplantacije srca (prof. dr. sc. Josip Sokolić) te 25. obljetnicu prve transplantacije jetre (prof. dr. sc. Vuk Borčić) u Hrvatskoj.
Od 2007., nakon što je Hrvatska postala punopravnom članicom Eurotransplanta, broj transplantacija u KBC-u Zagreb bitno se povećava te se od tada rutinski realizira od 10 do 15 transplantacija organa mjesečno.
Cjeloviti Program transplantacije srca u KBC-u Zagreb od 1995. vodi i koordinira akademik Davor Miličić. Od 2008. primjenjuju i tzv. mehaničku cirkulacijsku potporu za bolesnike s teškim zatajivanjem srca. Program transplantacije jetre u odraslih u KBC-u Zagreb vodi prof. dr. sc. Mate Škegro, a Program transplantacije jetre u djece prof. dr. sc. Jurica Vuković. Posljednjih nekoliko godina zaprimaju i bolesnike iz jugoistočne Europe. Program transplantacije bubrega u KBC-u Zagreb vodi prof. dr. sc. Željko Kaštelan koji je sa svojim timom ostvario izvrsne rezultate na godišnjoj razini pa je rangiran na 6. mjestu svih bolnica unutar zemalja članica Eurotransplanta po broju i kvaliteti provedenih transplantacija.

6. Željko Krznarić, književnik i novinar
- priznanjem i novčanom nagradom
- za objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi način prezentirana i nagrađivana ostvarenja uspješnog novinara, urednika, voditelja i pjesnika.
Dao je svoj pečat brojnim emisijama na radiju i televiziji u kojim su promicane zagrebačke ljepote i vrijednosti.
U emisijama o kuhanju na Narodnom radiju, Obiteljskom radiju i Radio Martinu te na Otvorenoj televiziji, posebno se bavio starozagrebačkim receptima.
Impresivan je bio i serijal emisija "Po zagrebačkim placevima" u programu Radio Martina u kojem je populariziran posjet zagrebačkim tržnicama, afirmirajući domaće poljoprivredne proizvođače, te serijal po zagrebačkim kvartovima.
Niz drugih emisija, na njemu svojstven način, govorile su o prošlom i sadašnjem Zagrebu.
Izdao je 17 knjiga poezije i član je Društva hrvatskih književnika.
U njegovoj je poeziji često prisutan Zagreb, njegove ulice, trgovi i parkovi.
Autor je projekta Tak si velik a v srce mi staneš, deset pjevanih pjesama o Zagrebu, između ostalih Tramvaj broj 2, Uspinjača, Kaptolska katedrala, Majko Božja Kamenitih vrata.

7. dr. sc. Julijana Matanović, književnica, izvanredna profesorica na Katedri za noviju hrvatsku književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članica suradnica HAZU
- priznanjem i novčanom nagradom
- za iznimno uspješan dugogodišnji beletristički rad, osobito za knjigu I na početku i na kraju bijaše kava, studiju o kavi i slavljenju života koji nepovratno nestaje, u kojoj je stopila struku i ljubav prema pripovijedanju, te kritičarski, urednički, znanstveni i nastavni rad.
Knjiga proza I na početku i na kraju bijaše kava (lipanj 2014.) u današnjim nakladničkim uvjetima svojevrstan fenomen - tri izdanja u šest mjeseci, popraćena je iznimno pozitivnim kritikama struke. Vrlo je originalno zamišljena kao simpozij u tri dijela. U plenarnom izlaganju ili uvodnoj bilješci prizvani znanstveni autoritet dovodi u vezu smjer u kojem ide svijet s gubljenjem osjećaja za važnost odlaska na kavu. U stanci za kavu ispričano je sedamnaest priča koje čine središnji dio i prenose važne spoznaje o dragocjenosti predaje i pamćenja običaja koji nestaju, mudre psihološke dijagnoze da ispovijedanje uz kavu čuva zdravlje duše, o rijetkoj sposobnosti da se u svemu vidi priča i opipaju povezne niti te vješto istkaju teme ljubavi, predanosti, odanosti, otkrivanja, priznavanja, kajanja i traženja oprosta, prolaznosti i umiranja. Na kraju je zaključna riječ obogaćena aromatičnim bilješkama, prava mala monografija o kavi, s antologijskim izborom citata iz književnih djela i stručna analiza u kojoj kava postaje indikator identiteta te se isprepleću motivi kave u velikoj s motivima kave u osobnoj povijesti.
Autorica je i uspješnica: Zašto sam vam lagala (1997., 15 izdanja), Bilješka o piscu (2000., 10 izdanja), Kao da smo otac i kći (2003., 3 izdanja), Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka (2009., 3 izdanja), te vrijednih stručnih knjiga: Četiri dimenzije sumnje (1989.), Manirizam i barok (1991.), Barok iz suvremenosti gledat (1992.), Ivan Gundulić (1993.), Prvo lice jednine (1997.), Lijepi običaji (2000.) i Krsto i Lucijan - rasprave i eseji o povijesnom romanu (2003.).

8. akademik Andrija Mutnjaković
- priznanjem i novčanom nagradom
- za zapažene rezultate u teorijskom i praktičnom radu kojima je znatno pridonio hrvatskoj arhitekturi. Profesionalno se bavi arhitektonskim i urbanističkim projektiranjem te istraživanjem i pisanjem studija i knjiga iz teorije arhitekture i povijesti hrvatske arhitekture. Projektirao je i realizirao Gradsko kazalište Trešnju, osnovne škole Granešina i Trnovčica, Gimnaziju Lucijana Vranjanina, dječja odmarališta u Crikvenici, Dugoj Uvali, Savudriji, Velom Lošinju, Skradu i Skradinu, domove Crvenog križa u Novom Vinodolskom i na Medvednici, Dom sindikata na Medvednici, turističko naselje Dugu Uvalu, zatim revitalizaciju Stare gradske vijećnice, palaču ubožnice svećenika u Novoj Vesi, crkvu svetog Martina, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Ljetnikovac Zidanicu. Sudjelovao je u natječajima za projekte rekonstrukcije centra Zagreba, gradskog centra Južnog Zagreba, stambenog naselje Sopnica, a izradio je i studije uređenja vanjskih prostora Gornjeg grada i Kaptola. Njegov studijski rad obuhvaća projektiranje i teoretsko ekspliciranje natječajnih projekata o novom regionalizmu (Nacionalne biblioteke u Sarajevu, Prištini, Alžiru, Damasku, Teheranu i urbanistički projekti u Tel Avivu, Bratislavi) te o kinetičkoj arhitekturi (crkva svetog Petra u Splitu, obiteljske vile u Hollywoodu, paviljon u Veneciji). Autor je pedesetak članaka u domaćoj i stranoj periodici te većeg broja knjiga. Opsežan stručni, znanstveni i društveni rad potvrđen je odlikovanjima, brojnim prestižnim nagradama i priznanjima.

9. Sandra Paović, olimpijka i paraolimpijka
- priznanjem i novčanom nagradom
- za vrhunske rezultate u stolnom tenisu. Unatoč teškim ozljedama zadobivenim u prometnoj nesreći pokazala je zadivljujuću snagu volje i nastavila nizati uspjehe kao paraolimpijka te postala dragocjen primjer i nadahnuće ne samo sportašima s invaliditetom, već svim sportašima i osobama koje su se našle u sličnim životnim nedaćama. U seniorskoj konkurenciji osvojila je dvije srebrne i tri brončane medalje na europskim prvenstvima. Na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. nastupila je u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji, a Hrvatska ženska stolnoteniska reprezentacija, koje je bila članica, više je puta izabrana za najuspješniju sportsku ekipu godine u izboru Hrvatskoga olimpijskog odbora i Sportskih novosti. Nakon teške nesreće 2009. ubrzo se vratila sportu i počela nizati uspjehe u paraolimpijskom sportu. Postala je 2013. europska prvakinja, 2014. svjetska prvakinja, zauzela je prvo mjesto na svjetskoj ljestvici u kategoriji stajaći klasa 6 i kvalificirala se za Paraolimpijske igre u Riju 2016. Dobitnica je Državne nagrade za sport Franjo Bučar 2014., te proglašena najboljom svjetskom stolnotenisačicom s invaliditetom.

10. Sastav Parni valjak
- priznanjem
- za najviše zasluge i postignute rezultate u glazbenoj umjetnosti u četrdesetogodišnjem kontinuiranom i predanom radu najtrajnijega i najdugovječnijega zagrebačkog sastava. Od 1975. do danas objavili su velik broj albuma važnih za domaću pop-kulturu i glazbenu scenu te su odsvirali mnoge turneje i koncerte podižući razinu domaće glazbene scene kao jedan od najprofesionalnijih sastava današnje i bivše države. Tri izvrsna unplugged koncerta u Zagrebu, elektrificirani nastupi nakon zadnjeg albuma Nema predaje, veliki nastupi u inozemstvu te redovite turneje u regiji s rasprodanim ulaznicama za nekoliko večeri, dokazuju da je u naponu sviračke snage i najtrajniji zagrebački glazbeni izvozni proizvod. Albumi Gradske priče (1979.), Vruće igre (1980.), Buđenje (1994.), Bez struje (1995.) i Zastave (2001.) ključna su autorska ostvarenja domaće rok-scene. S autorskim pjesmama Huseina Hasanefendića - Husa kao svojevrsnim kronikama odrastanja i života u Zagrebu, od početka je rada sredinom sedamdesetih, preko novog vala osamdesetih do projekata unazad dvadesetak godina, ostao mjerilo kvalitete hrvatske glazbene scene.

11. prof. dr. sc. Sibila Petlevski, književnica, redovita profesorica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
- priznanjem i novčanom nagradom
- za najviše zasluge i vrhunske rezultate u promicanju kulture i umjetnosti u Gradu Zagrebu. Uživa ugled uzorne stručnjakinje u teorijskom i praktičnom radu, u književnoj praksi u kojoj je nagrađena u svim žanrovima u kojima piše i objavljuje te u znanstveno-teorijskoj djelatnosti. Prozna je spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka, izvedbena umjetnica, znanstvenica, urednica i prevoditeljica. Članica je L'Académie Mallarmé i L'Académie Européenne de Poésie. Dobitnica je godišnje nagrade Vladimir Nazor, nagrade Poeteka međunarodnog festivala poezije (2005.) i nagrade Petar Brečić za doprinos teorijskoj dramaturgiji. Njezina drama Eisgeneral nagrađena je u europskoj selekciji Berliner Festspiele TT Stückemarkt (2005.). Roman Vrijeme laži (2009.), prvi dio trilogije Tabu, osvojio je književnu nagradu Tportala 2010. za roman godine. U prošloj je godini javnosti predstavila završni dio trilogije i sva tri su romana dobila najviše ocjene kritičara, koji su Tabu proglasili iznimnim djelom, jednim od najboljih u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Njena najnovija drama Lyrebird nagrađena je međunarodnom selekcijom Women Playwrights' International (Cape Town, 2015.). Poezija i proza prevedene su joj na desetak svjetskih jezika. Bila je predsjednica Hrvatskog P.E.N. centra (2001.-2005.) i članica međunarodnog upravnog odbora internacionalnoga P.E.N.-a (2002.-2007.) Uložila je više od dva desetljeća kontinuiranog rada u promociju kulture Zagreba i Hrvatske. U sklopu Hrvatskoga P.E.N. centra utemeljila je, osmislila i realizirala međunarodni festival Književnost uživo - Literature Live i postavila Zagreb na kulturnu mapu Europe i svijeta, uspostavljajući visoke kriterije za sve buduće srodne književne događaje u hrvatskoj metropoli. Njenom je zaslugom Zagreb posjetilo stotinjak vrhunskih svjetskih autora, među kojima i nobelovci.

12. Biserka Rauter Plančić, prof. povijesti umjetnosti i talijanskog jezika, ravnateljica Moderne galerije
- priznanjem i novčanom nagradom
- za dugogodišnje uspješno djelovanje u kulturnom životu Grada Zagreba.
Bila je zaposlena u Koncertnoj direkciji, u Galeriji Klovićevi dvori, a posljednjih šest godina obnaša dužnost ravnateljice Moderne galerije gdje je ostvarila izvanredne rezultate. Moderna galerija najstariji je i najobuhvatniji muzej s relevantnim antologijskim fundusom novije nacionalne i suvremene umjetnosti. Prestižni status Moderne galerije bio joj je izazov te ju je unutarnjom reorganizacijom, izložbenim programom i novouvedenim proširenim djelatnostima preobrazila u živo prisutnu, suvremeno djelotvornu muzejsku ustanovu koja obogaćuje kulturni program Grada Zagreba. Velikim naporom i znanjem, ali i dobrim poznavanjem vakantnih potreba za javnom prezentacijom najistaknutijih umjetnika hrvatske povijesti umjetnosti modernog i suvremenog doba, uz suradnju svojih kolega stručnjaka, organizirala je retrospektivne izložbe s popratnim interpretativnim znanstvenim aparatom među kojima se posebno ističu one o Josipu Račiću, Ljubi Babiću, Ivi Kerdiću, Šimi Vulasu, Kuzmi Kovačiću i Miroslavu Kraljeviću. Jednako zapažen i uspješan bio je njen impozantan autorski rad na značajnim izložbenim projektima, retrospektivnim i monografskim izložbama i reprezentativnim monografijama antologijskih imena hrvatskog slikarstva kao što su: Juraj Plančić, Slavko Kopač, Virgilije Nevjestić, Leo Junek, Mihovil Krušlin, Bogumil Car.

13. Marija Sekelez, ravnateljica Gradskog kazališta Žar ptica
- priznanjem i novčanom nagradom
- za petnaestogodišnje uspješno ravnateljstvo i iznimno uspješno i samoprijegorno vođenje Gradskog kazališta Žar ptica.
Od 2000. do danas na čelu je Gradskog kazališta Žar ptica, koje je iz zapuštenog kazališta pretvorila u jedno od najznačajnijih kazališta za djecu i mlade u Hrvatskoj. Do 23. siječnja 2015., pod njezinim vodstvom, ovo je kazalište ostvarilo 89 nastupa na nacionalnim i internacionalnim festivalima, realiziralo 55 premijera, izvelo 3977 naslova, a posjetilo ga je 720 000 gledatelja. O uspjehu kazališta svjedoče brojne nagrade i priznanja osvojena na festivalima u zemlji i svijetu. Utemeljiteljica je međunarodno poznatog Naj, naj, naj festivala. Ostvarila je niz zapaženih kazališnih, filmskih (Ludi dani, Mećava, Vrijeme vode, Akcija stadion itd.) i televizijskih uloga (Kapelski kresovi, Pozitivna nula, Jelenko, Marija i dr.). Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU), Internacionalne udruge profesionalnih kazališta za djecu (ASSITEJ) i Internacionalnog teatarskog instituta (ITI). Odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića 1996. godine.

14. Martin i Valent Sinković, olimpijci
- priznanjem i novčanom nagradom
- za izvanredne rezultate u veslanju u disciplinama četverac na pariće i dvojac na pariće, olimpijaca i aktualnih svjetskih prvaka, iznimnih i uzornih sportaša koji su svojim discipliniranim pristupom sportu te velikim uspjesima nadahnuće mnogim mladim sportašima, ali i najbolji primjer da uporan rad i trud donose rezultate. Vrhunski su sportaši I. kategorije, osvajači srebrnoga olimpijskog odličja u četvercu na pariće na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. i kandidati za Olimpijske igre u Riju 2016. Od 2009. zajedno s Damirom Martinom i Davidom Šajnom, kao posada četverca na pariće, godinama postižu vrhunske rezultate. Osvojili su srebro na Europskom prvenstvu 2010. i zlato na Svjetskom prvenstvu, a 2010. i 2012. bili su pobjednici svjetskog kupa. Nakon Olimpijskih igara u Londonu nastavili su nizati uspjehe u dvojcu na pariće te su 2014. postali svjetski prvaci istodobno obarajući svjetski rekord u polufinalu prolazeći ciljem za manje od 6 minuta. Posadu četverca, kojega su bili članovi, te dvojca na pariće Hrvatski olimpijski odbor je 2010., 2012. i 2014. proglasio najuspješnijom sportskom posadom, a odlikovani su i Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara te dobitnici Državne nagrade za sport Franjo Bučar.

15. dr. sc. Ivica Toljan, dipl. ing. el., voditelj Odjela za ključne kupce i prodaju Hrvatske burze električne energije d.o.o.
- priznanjem i novčanom nagradom
- u povodu desetogodišnjice uspješnog spajanja elektroenergetskih mreža zapada i istoka, događaja bez presedana u novijoj elektroenergetskoj povijesti šire regije.
Sa slovenskim kolegom mr. sc. Milanom Jevšenakom bio je voditelj tima za rekonekciju (elektroenergetsko povezivanje) dvaju europskih dijelova što je uspješno realizirano 10.10.2004. iz Nacionalnoga dispečerskog centra HEP-a u Zagrebu.
Za taj je projekt vodio pripremu i izgradnju TS 400/220/110 kV Žerjavinec pored Zagreba i obnovu TS 400/110 kV Ernestinovo pored Osijeka.
Rekonekcijom kontinentalna Europa čvrsto je povezana u jedan elektroenergetski sustav (drugi najveći na svijetu) koji od tada nije imao niti jedan veliki raspad, a kvaliteta električne energije u cijeloj je Europi jednaka i među najboljima u svijetu.
Od tog dana Hrvatska više nije rubni dio europskog elektroenergetskog sustava već njegovo energetsko raskrižje što je HEP-u omogućilo lidersku poziciju na tržištu električne energije i milijunske zarade. Stoga Hrvatska u velikom postotku uvozi električnu energiju, a ne proizvodi je u svojim elektranama.
Izgradnjom TS Žerjavinec Zagreb je dobio maksimalnu sigurnost napajanja električnom energijom (100%). U proteklih deset godina nije bilo niti jednog ispada unatoč ekstremnim vrućinama.

16. Anđelka Martić, hrvatska književnica i prevoditeljica
- priznanjem i novčanom nagradom
- za cjelokupno književno stvaralaštvo, osobito za doprinos hrvatskoj ratnoj prozi za djecu. U književnosti se javila za vrijeme II. svjetskog rata, u kojem je aktivno sudjelovala u partizanskom pokretu kao novinarka objavljujući crtice i pjesme. Tada je počela pisati pripovijetke za djecu, uglavnom ratne tematike (Mali konjevodac i druge priče, 1951.; Bjelkan, 1951.). Njezino se prozno stvaralaštvo može podijeliti na ratno, autobiografsko te prozu s elementima fantastike. Autorica je i tekstova za dvjestotinjak slikovnica. Najbolje joj je djelo pripovijetka za djecu (odnosno kraći roman) Pirgo (1953.), koji se tematski izdvaja u njezinu ratnom opusu, jednostavne i linearne fabule, o prijateljstvu petogodišnjega dječaka i laneta koji dijele sudbinu u ratnom vihoru. Jednostavna, kronološki koncipirana fabula napisana je u prvome licu i ispričana emotivno i lirski obojenim jezikom. Dječje prijateljstvo sa životinjama i autoričina nenametljiva poruka o ratu, koji podjednako ugrožava sva živa bića, osnova su te neposredno i toplo ispričane epizode ratnoga djetinjstva. U pojedinim pričama evocirala je vlastito siromašno ratno djetinjstvo (Proljeće, mama i ja, 1968.). I u kasnijoj prozi (Djedica pričalo i čarobni vrutak, 1977., i dr.) iskazala se kao pripovjedačica sklona jednostavnu fabuliranju. Pisala je i fantastičnu prozu za djecu (Tri lisice i šumski car i druge bajke, 2002.) koja se odlikuje imaginativnošću, originalnim likovima i fantastikom. Uređivala je dječje listove Pionir i Radost, radila je kao urednica nakladničke kuće Naša djeca.

17. muftija Ševko ef. Omerbašić
- priznanjem i novčanom nagradom
- za nemjerljiv doprinos mirnom i skladnom suživotu muslimanske zajednice s ostalim našim narodima, predvodeći više od dva desetljeća Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i neumorno zagovarajući mir, dobro i toleranciju.
U vrijeme stvaranje hrvatske države, ponajprije njegovim zauzimanjem, Republiku Hrvatsku priznala je većina članica Organizacije konferencije islamskih zemalja.
Zastupajući univerzalne ljudske vrijednosti u vrijeme ratnih događanja na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske te istodobno emancipirajući i afirmirajući islam i muslimane u Republici Hrvatskoj, pokazao je iznimnu intelektualnu i moralnu razinu vrijednu poštovanja.
Tijekom njegova predsjedanja Mešihatom Islamske zajednice u Hrvatskoj, Islamski centar u Zagrebu postao je duhovno, intelektualno i kulturno središte muslimana i svih građana Zagreba.
Kao teolog, intelektualac, povjesničar i publicist autentično i uvjerljivo artikulirao je muslimanski glas u multikulturalnom i multireligijskom hrvatskom društvu.
Na brojnim svjetskim konferencijama pronosio je dobar glas Hrvatske i Zagreba, a Islamsku zajednicu u Hrvatskoj etablirao kao važnu i snažnu društvenu činjenicu, modernu i relevantnu instituciju po svom vitalizmu prepoznatu u europskim i svjetskim okvirima.
Nagrađen je brojnim odlikovanjima i priznanjima, među ostalima, Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom.

18. Nada Ruždjak, prvakinja Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu - posmrtno
- priznanjem i novčanom nagradom
- za uspješnu dugogodišnju glazbenu karijeru. Godine 1965. debitirala je u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ulogom Gilde u Verdijevom Rigolettu i odmah oduševila publiku svojim lijepim ujednačenim sopranom te besprijekornom intonacijom i virtuozno izvedenim koloraturama. Urođen osjećaj za scenu i oblikovanje lika omogućili su joj brzo osvajanje opernih pozornica kao i veliku naklonost operne publike i kritike. Kao prvakinja Zagrebačke opere ostvarila je brojne zapažene uloge: Frasqiute iz Carmen, Adele iz Straussova Šišmiša, Carmina burana C. Orffa, Mozarta u koncertnoj izvedbi Figarova pira. U antologijskoj režiji Vlade Habuneka ponovila je uspjeh Suzanne na Dubrovačkim ljetnim igrama 1967. i 1968. Nastupala je na pozornicama u zemlji i inozemstvu i dobivale nove uloge od Musette u La Bohẻme, Donizzetijeve Lucie di Lammemoor, Rosine u Seviljskom brijaču, do Kraljice noći u Čarobnoj fruli i mnoge druge. Ulogom Violette obilježila je jedno cijelo razdoblje zagrebačke opere i postigla jedan od svojih umjetničkih vrhunaca. Sazrijevajući s godinama njen je glas dobio i dramska obilježja pa se uspješno predstavila i u mladodramskom sopranskom repertoaru. Uz scensko djelovanje tijekom svoje karijere njegovala je i koncertni repertoar, a ljepota njezina glasa, suptilno muziciranje i scenski šarm privlačili su i oduševljavali publiku od Klagenfurta i Luxemburga do Salzburga, Münchena i Berlina. Njezini su trijumfi bili veliki i potpuno zasluženi.

19. Velimir Visković, urednik, leksikograf i pisac
- priznanjem i novčanom nagradom
- za zasluge i postignuća u promicanju kulture, znanosti, umjetnosti i općehumanih vrijednosti, kao i za poticanje svih područja života u Gradu Zagrebu, posebno za veliki projekt Hrvatsku književnu enciklopediju u četiri sveska koje je glavni urednik. Okupila je preko tristo suradnika, najboljih i najvrednijih hrvatskih povjesničara književnosti, kritičara, teoretičara, folklorista, teatrologa, jezikoslovaca pa ju se opravdano može čitati kao reprezentativnu anamnezu stanja hrvatske znanosti o književnosti i književne kritike Predvodio je tim odabranih vrhunskih stručnjaka koji su ostavili hrvatskoj književnosti i kulturi rad iz kojega će generacije koje dolaze crpsti znanje o našoj bogatoj i kompleksnoj književnosti i kulturi. Nudi leksikografske natuknice o oko 3000 hrvatskih pisaca (od srednjeg vijeka i ranoga novovjekovlja do današnjih dana) kao i interpretacije približno 800 djela hrvatske književnosti. Obrađeni su i svi relevantni hrvatski književni i kulturni časopisi (nisu izostali niti politički dnevni i tjedni listovi u kojima su se kao suradnici pojavljivali istaknuti hrvatski pisci). S posebnom su pažnjom obrađeni strani časopisi u kojima su objavljivali i hrvatski pisci. U sintetskim člancima prikazani su i protumačeni rodovi i vrste, stilska razdoblja i pravci u hrvatskoj književnosti od kojih su se neki uobličili i u škole. Otprije poznatim i općeprihvaćenim pristupima iz postojećih književnoznanstvenih studija prišlo se sa stajališta suvremenosti ispravljajući ih, dopunjujući ili pak jednostavno potvrđujući činjenicu njihova odolijevanja sudu vremena. Glavni urednik, kao predvodnik i suputnik tima, dao je osobni obol rukopisu nacionalne književnosti. Neprijeporna je i njegova uloga u hrvatskoj kulturi i književnosti kao kritičara, autora, urednika, književnog aktivista, pokretača časopisa i književnih društava, promotora cijele jedne generacije pisaca (hrvatski borgesovci) i britkog polemičara.




U znak javnog priznanja na Dan Grada Zagreba dodjeljena je Nagrada Zagrepčanka godine prof. dr. sc. Lovorki Galetić,

redovitoj profesorici u trajnom zvanju za uspješnu dugogodišnju karijeru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U četiri mandata obnašala je dužnost pročelnice jedne od najvećih katedri na Ekonomskom fakultetu, a u jednom mandatu i dužnost prodekanice za znanost. Voditeljica je Doktorskog studija ekonomije i poslovne ekonomije osnutku kojeg je i osobno pridonijela. Suvoditeljica je specijalističkoga poslijediplomskog studija Strategija i korporativno upravljanje. Utemeljiteljica je An Enterprise Odyssey najstarije međunarodne znanstvene konferencije iz područja ekonomije u Hrvatskoj. Usavršavala se na prestižnim institucijama u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Svojim radom i djelovanjem predstavlja i Hrvatsku, i sve žene znanstvenice na različitim konferencijama i znanstvenim skupovima. Godinama uspješno promovira ravnopravnost spolova te senzibilizira studente za probleme koji su zapreka ravnopravnim odnosima muškaraca i žena. U okviru kolegija Kompenzacijski menadžment predaje teme o razlici plaća s posebnim naglaskom na problem staklenog stropa i nejednakosti u plaćama, pokušavajući djelovati upravo na mlade ljude koji ulaze na tržište rada i mogli bi pridonijeti društvenoj jednakosti.




General-pukovnik u mirovini Mladena Markača proglašen je počasnim građaninom Grada Zagreba o čemu mu je bila izdana i uručena posebna povelja.

Tekst povelje glasi:"Za izniman doprinos uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, kojim je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb, Gradska skupština Grada Zagreba, na 26. sjednici, 7. svibnja 2015., donijela je Zaključak o proglašenju GENERAL-PUKOVNIKA U MIROVINI MLADENA MARKAČA POČASNIM GRAĐANINOM GRADA ZAGREBA

Mladen Markač je general-pukovnik Hrvatske vojske, vrhunski sportaš, jedan od onih koji su svojom hrabrošću i profesionalnošću dali izniman doprinos uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Rođen je u Đurđevcu, srednju školu i Kineziološki fakultet završio je u Zagrebu, gdje je ostvario svoju sportsku karijeru u džudaškom klubu "Mladost" kao i profesionalnu vojnu karijeru.
Profesionalni put započeo je radom u policijskim snagama Sekretarijata unutrašnjih poslova tijekom 80-ih godina te je već tada slovio kao izniman profesionalac i sportski instruktor, respektiran od svih kolega.
Tijekom 1991., Mladen Markač imenovan je zapovjednikom Antiterorističke jedinice Lučko. Početkom rata krenuo je u osnivanje jake specijalne policije te se smatra jednim od najzaslužnijih za formiranje specijalnih postrojbi MUP-a, a koliko je njegov doprinos bitan u širem kontekstu za slobodu Hrvatske, potvrđuje činjenica da su upravo dijelovi tih policijskih postrojbi ubrzo postali okosnicom za stvaranje Hrvatske vojske.
Predsjednik Franjo Tuđman 1992. Mladenu Markaču, tada glavnom inspektoru MUP-a RH, dodjeljuje čin general-bojnika, a 1994. promiče ga u čin general-pukovnika.
Kao zapovjednik specijalnih policijskih snaga, sudjelovao je u svim najvažnijim oslobodilačkim vojno-redarstvenim akcijama od "Maslenice" do "Bljeska" i "Oluje". Specijalna policija je obavljala mnoge vojne zadaće pod njegovim zapovjedništvom te djelovala na mnogim ratištima od Vukovara do Dubrovnika.
Od 1995. do 2000. obnašao je dužnost pomoćnika ministra unutarnjih poslova za specijalnu policiju. Tijekom 1996. bio je i saborski zastupnik HDZ-a, član Odbora za nacionalnu sigurnost i Odbora za poljoprivredu, te član Komisije za pomilovanja.
Haški sud podigao je optužnicu protiv Mladena Markača koji se dobrovoljno odazvao na poziv Međunarodnoga kaznenog suda te izjavio da nije kriv po svih sedam točaka optužnice. Nepravomoćnom odlukom u prvostupanjskom procesu 15. travnja 2011. Mladen Markač je proglašen krivim i osuđen na 18 godina zatvora.
Dana 16. studenoga 2012., Haški sud je odbacio zaključke Raspravnog vijeća te Mladena Markača i Antu Gotovinu oslobodio svih optužbi i pustio ih na slobodu, kojim povodom su im građani Grada Zagreba pripremili veličanstven doček na Trgu bana Josipa Jelačića."