Dodijeljene Nagrade Grada Zagreba i Nagrada Zagrepčanka godine

1.6.2014

U povodu Dana Grada Zagreba održana je Svečana sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba na kojoj su dodijeljene Nagrade Grada Zagreba i Zagrepčanka godine.

"Danas slavimo Dan našega grada, europske metropole. Zagreb je multikulturalan grad, grad koji ima Sljeme, Zrinjevac, HNK, brojne ljepote. Danas se prisjećamo i naših branitelja koji su iz Zagreba krenuli u obranu svoje domovine, ali i Slavonaca uz koje ćemo biti u dugotrajnoj obnovi koja slijedi. Završit ću dragim nam stihovima 'Najljepši je Zagreb grad, Zagreb je najdraži dom. Grade moj, vječno ćeš tako mlad ostati u srcu mom' , rekao je u uvodnom govoru Darinko Kosor, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.

"Grad Zagreb mjesto je susreta različitih generacija, vjera, kultura i svi ti ljudi žive u miru i zajedništvu. Upravo zato to je uspješan grad i zbog toga čestitam gradonačelniku Milanu Bandiću i predsjedniku Gradske skupštine Darinku Kosoru na svemu što su učinili za razvoj metropole. Zagreb mora biti lokomotiva našeg razvoja." poručio je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. „Nagrade koje danas dodjeljujemo ulijevaju nadu da idemo prema društvu koje će biti podrška mladima i poticati ih te im dati vjeru u to da im domovina može puno toga pružiti.“, rekao je potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.

"Današnji Dan Grada Zagreba obilježavamo ponosni i zahvalni generacijama naših sugrađana koji su kroz povijest stvarale naš Zagreb, grad po mjeri čovjeka.", rekao je gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić.

U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba i nagrađeni su:

 

1. Ivan Blažičko, novinar i komentator

- priznanjem i novčanom nagradom

- tijekom radnog vijeka postao je prepoznatljivi simbol našeg grada - najzagrebačkiji sportski komentator. Bio je novinar, reporter, ratni reporter iz Osijeka i Siska, komentator, urednik programa, voditelj najvećih projekata. Komentirao je olimpijske igre, svjetska prvenstva, najveće utakmice, ali uvijek posebno i s velikim zadovoljstvom nastupe zagrebačkih klubova i sportaša, više od stotinu prijenosa utakmica Dinama, jednako toliko vaterpolista Mladosti, s neskrivenim žarom i ljubavlju prema predstavnicima svoga grada.

Dva ga je puta Hrvatski zbor sportskih novinara proglasio sportskim novinarom godine, jednom urednikom godine. Za posebna dostignuća u TV novinarstvu HRT ga je nagradio nagradom Ivan Šibl. Posljednjih deset godina zaštitni je znak - glas najvećih sportskih događaja u Zagrebu. Prepoznatljiv, uvjerljiv i stručan, službeni je spiker Snježne kraljice, Hanžeka i Kutije šibica.

Suvereno, na nekoliko jezika, vodi kroz događanja i podiže atmosferu. Tijekom karijere u raznim tiskovinama periodično, a posljednje tri godine kontinuirano u hrvatskom izdanju Playboja objavljuje tekstove i priče posvećene uglavnom Zagrebu.

Njegova kolumna Homo Zagrebiensis opisuje sjećanja na likove, običaje, mjesta i događaje koji su obilježili zagrebačku epohu osamdesetih i devedesetih godina. Vrlo zainteresiran i za sva aktualna događanja, afirmativno i duhovito piše o transformaciji Zagreba u europski velegrad.

 

2. prof. dr. sc. Mario Cifrek, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- za izniman doprinos u znanosti i visokom obrazovanju, posebno za postignute teorijske i praktične rezultate te promicanje znanstvenoistraživačkog, nastavnog i stručnog rada u biomedicinskom inženjerstvu na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu, te doprinos međunarodnoj prepoznatljivosti Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstveno-nastavani rad posvetio je interdisciplinarnom području biomedicinskog inženjerstva s posebnim naglaskom na biomedicinsku instrumentaciju, mjerenje, analizu i obradu bioelektroničkih signala.

Objavio je preko 140 znanstvenih radova, a njegov članak Surface EMG based muscle fatigue evaluation in biomechanics (2009.) u 2014. na prvom je mjestu u kategoriji najcitiranijih radova u posljednjih pet godina. Ovo rijetko postignuće, osim međunarodne prepoznatljivosti, pozicionira Sveučilište u Zagrebu na rang listu najboljih sveučilišta. Aktivan je i u široj društvenoj i stručnoj zajednici, a član je i brojnih domaćih i međunarodnih strukovnih organizacija. Za znanstvena postignuća više je puta nagrađivan.

 

3. prof. dr. sc. Ante Čović, redoviti profesor u trajnom zvanju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom razvijanju pojmova i za uspostavljanje ustanova integrativnog mišljenja kao nove filozofske paradigme koja na globalnoj razini odgovara na izazove suvremene znanstveno-tehničke civilizacije. Jedinstven je njegov teorijski i praktički doprinos razvoju filozofije, a posebno bioetike u Hrvatskoj.

Svoje zamisli o pluralizmu mišljenja i integrativnome mišljenju ostvarivao je od 1984. uredničkom politikom časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica, a od 1997. počinje razvijati pluriperspektivno mišljenje u okviru integrativne bioetike, organizirati skupove, voditi praktične akcije i razvijati mrežu ustanova koje će se njome baviti.

Autor je svih programskih dokumenata i artikulacija u sklopu izdavačkog projekta Filozofska istraživanja/Synthesis philosophica, a inicirao je i aktivno uvođenje ideje integrativne bioetike u kontekst međunarodnih bioetičkih rasprava. Član je Hrvatskoga filozofskog društva i Hrvatskoga bioetičkog društva kojima je i predsjedavao. Jedan je od osnivača Kluba hrvatskih humboldtovaca.

Obnašao je više javnih funkcija. Za njegov rad i doprinos razvoju filozofije, posebno za postignute rezultate u razvijanju međunarodne bioetičke suradnje, bioetičkih institucija i bioetičkog dijaloga, dodjeljivana su mu brojna javna priznanja.

 

4. doc. dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo, znanstveni suradnik u Institutu Ruđer Bošković, docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

- priznanjem i novčanom nagradom

- za izvanredne znanstvene rezultate u biološkim znanostima, osobito za utvrđivanje novih postavki i osnova u određenim područjima biologije te razumijevanje najznačajnijih procesa u evoluciji. Njegovo otkriće genomske filostratigrafije otvorilo je mogućnost znanstvenicima diljem svijeta da na evoluciju i sve životne pojavnosti gledaju drugačije. Takva otkrića mijenjaju paradigmu pojedine znanstvene discipline i imaju najveće značenje u znanosti. Za istraživački rad više je puta nagrađivan.

Objavljuje radove u najeminentnijim i najpriznatijim časopisima svijeta kao što je Nature ili PNAS. Uspješno surađuje sa znanstvenicima iz Europe, Kine i SAD-a, a njegovi su radovi citirani 790 puta dok je kumulativni impact factor časopisa u kojima ih je objavljivao visokih 222. Znanstvena su mu otkrića među najvećima i najznačajnijima u hrvatskoj znanosti u posljednjih stotinjak godina.

 

5. fra Bonaventura Duda, franjevac - svećenik

- priznanjem i novčanom nagradom

- za životno djelo. Ugledni bibličar, vrsni svećenik, profesor emeritus Zagrebačkog sveučilišta, dopisni član HAZU, znanstvenik i stručnjak, poliglot i kulturni djelatnik, veliki je poznavatelj kršćanstva i zaslužni član Hrvatske franjevačke provincije, svih redovnika u Hrvatskoj, Domovinske crkve i Grada Zagreba, plodni teološki pisac, zagovornik ekumenizma i promicatelj Drugoga vatikanskog koncila. Zanosni je propovjednik Božje Riječi i, kako ga braća zovu, najugledniji fratar na hrvatskom jezičnom području.

U svjetskim je razmjerima istaknuti biblijski ekumenist te kao praktičar i pisac realizator obnove u Katoličkoj crkvi. Od 1946. objavio je više tisuća znanstvenih, stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga. Bio je glavni urednik Zagrebačke Biblije, kapitalnog prijevoda Svetog Pisma iz 1968., iznimnoga zagrebačkoga i hrvatskoga biblijskog pothvata, zajedno s ostalim vrhunskim zagrebačkim i hrvatskim književnicima i jezikoslovcima, teolozima i prevoditeljima, (tiskane u 400.000 primjeraka) što je utjecalo i na tiskanje desetak svezaka Hrvatskoga lekcionara (1973.-1991.). Dobitnik je niza hrvatskih i stranih nagrada i priznanja od kojih se ističu tri najviše: odlikovanje Katoličke Crkve Pro Ecclesia et Pontifice; odlikovanje Republike Hrvatske - Red Danice s likom Marka Marulića i znanstvena nagrada Annales Pilar Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

 

6. Dva arhitekta d.o.o. - priznanjem

- Arhitektonski ured Dva arhitekta, tandem arhitekata Tomislava Ćurkovića i Zorana Zidarića, od svojeg je osnutka neizbježna orijentacijska točka zagrebačke arhitektonske i kulturne scene. Tijekom više od dva desetljeća djelovanja, uspijevaju promicati zdrave i ispravne arhitektonske pomake kao osnovu društvene reprezentativnosti. Djeluju svestrano i ostvaruju rezultate od izuzetnog značenja za zagrebačko društvo, kulturu i arhitekturu.

Dva arhitekta su nastavljači zagrebačke arhitektonske tradicije u njenom najboljem svjetlu. Kroz njihove se uvjerljive realizacije provlači dobri duh ambijentalnosti i jedinstva načina života i urbane forme, posebice u zagrebačkom podsljemenskom prostoru. Dva arhitekta respektiraju klijenta i investiciju, generirajući "kemiju" zajedničkog napora i razumijevanja kao ključnog sastojka poslovnog i arhitektonskog uspjeha.

Njihov je rad obilježio niz stručnih nagrada i priznanja, a među njima su najznačajnije godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata Bernardo Bernardi (1992., 1993. i 1995.) te Drago Galić (2011.).

 

7. Giga Gračan, književna prevoditeljica

- priznanjem i novčanom nagradom

- za četrdesetogodišnji stručni, predani, samoprijegorni rad i prijevode široke lepeze književnih i književno relevantnih djela od teorije (P. Brook, A. Girard, N. Frye, G. Steiner,), preko klasika (Ch. Bronte, A. C. Doyle, E. A. Poe) pa do suvremenijih biranih autora (I. Murdoch, M. Atwood, D. Lodge, J. M. Coetzee). Njezin je prevoditeljski opus upravo u posljednjem periodu 2008. - 2013. dosegnuo jedan od svojih vrhunaca (Široko Sargaško more, Satirički spisi, Kad vam roditelji prežive Holokaust, Jane Eyre, Knjige koje nisam napisao).

Nesebičnim pedagoškim radom prenoseći bogato iskustvo, te stalnim informiranjem i obrazovanjem, širokom perspektivom i kritičkim preispitivanjem vlastitog i tuđeg rada, pridonijela je uspjehu mnogih istaknutih prevoditelja mlađeg i srednjeg naraštaja. Obavljala je urednički posao u najrazličitijim institucijama od Koncertne direkcije do HRT-a, pisala za brojne časopise, novine i radio te se angažirala u strukovnim udruženjima noseći breme odgovornih društvenih funkcija. Dobitnica je nagrade Iso Velikanović za 2011.

Ministarstva kulture za životno djelo za najbolja ostvarenja u području književnoga prevodilaštva.

 

8. Ervin Jahić, pjesnik, književni kritičar, urednik i antologičar

- priznanjem i novčanom nagradom

- za prošireno, dopunjeno i izmijenjeno izdanje antologije hrvatske poezije When the World Was Ten Years Old (Croatian Poetry 1989. - 2013.), najreprezentativnije i dosad najserioznije predstavljanje hrvatske poezije. Iznimno modernog dizajna antologija sadrži pjesme pedesetak pjesnikinja i pjesnika i upravo se prevodi na kineskom jeziku što je prvo takvo predstavljanje hrvatskoga pjesništva ikada u toj dalekoj kulturi;

- za knjigu kritika i eseja Ispod jezika, tekst i kontekst pjesništva koja obuhvaća studije, eseje i kritike o novijem hrvatskom pjesništvu i autora legitimira kao kritičara velike znatiželje i interesa pa i u polju novije bošnjačke poezije koju je jednako tako suvereno antologizirao. Zasigurno je danas jedan od najagilnijih promicatelja hrvatskoga pjesništva (pokretač i glavni urednik časopisa Poezija, pokretač i urednik dviju pjesničkih biblioteka Poezije Hrvatskog društva pisaca i V.B.Z.-ove biblioteke Pjesništvo te direktor bijenalnoga zagrebačkog festivala Stih u regiji) i jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika, kritičara i urednika srednje generacije.

Pripada nevelikoj i imponirajućoj skupini kritičara koji su svoje prosudbe o hrvatskome pjesništvu s kompetencijom i pokrićem ovjeravali višekratno i s adekvatnom potporom stručne i šire kulturne javnosti.

 

9. Klinička bolnica "Sveti Duh"

- priznanjem

- za izniman doprinos zdravstvu Grada Zagreba i zaštiti zdravlja njegovih građana tijekom 210 godina neprekidnog rada. Najstarija je stacionarna zdravstvena ustanova u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Javna je zdravstvena ustanova u Mreži javne zdravstvene službe Republike Hrvatske, osnivač koje je Grad Zagreb. Pored zdravstvene djelatnosti i pružanja usluga građanima Grada Zagreba i Republike Hrvatske, obavlja i znanstveno-istraživačku djelatnost iz područja medicinskih znanosti te nastavnu djelatnost iz područja školovanja zdravstvenih djelatnika kao klinička zdravstvena ustanova. Godine 2009. stekla je klinički status i naziv Klinička bolnica "Sveti Duh" kao jedina bolnica općeg tipa u vlasništvu lokalne uprave u Republici Hrvatskoj.

Trajno opredijeljena da služi građanima, Bolnica se istakla u nizu područja zaštite zdravlja građana i stekla brojna priznanja od kojih se ističe prestižni status Rodilište - prijatelj djece koji je Bolnici dodijelio UNICEF te priznanje Ustanove za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem.

 

10. Končar - Energetski transformatori d.o.o.

- priznanjem

- za uspješne poslovne rezultate tijekom višegodišnje povijesti. Zajednička je tvrtka Končara Elektroindustrije d.d. i Siemensa AG koja trenutno zapošljava 529 radnika. Osnovana je 1921. i bavi se proizvodnjom svih vrsta transformatora velikih snaga namijenjenih potrebama proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije te industrije i električne vuče. Svoje proizvode izvozi u 83 zemlje na svim kontinentima i tako ostvaruje 97 % ukupnoga godišnjeg prihoda. Do sada je isporučen 1821 energetski transformator ukupne snage 141.044 MVA. Od 2005. u povećanje i modernizaciju proizvodnih i ispitnih kapaciteta te poboljšanje uvjeta rada i zaštitu okoliša, investirano je više od 300 milijuna kuna.

Godišnji prihodi su stabilni te je 2012. ostvaren ukupan prihod od 1,1 milijardu kuna, od čega 81,4 % na inozemnom tržištu. Poslovna dobit u 2013. iznosila je 146,4 milijuna kuna. Dobitnik je plakete Zlatna kuna HGK – Komore Zagreb za najuspješnije veliko trgovačko društvo za 2012. s područja Grada Zagreba. Prošle je godine izazvala veliku medijsku pozornost isporuka transformatora mase 140 t i vrijednosti 5,5 mil. eura, najvećim svjetskim zrakoplovom, za kupca s Filipina.

 

11. Elizabeta Kukić, glumica Gradskoga satiričkog kazališta Kerempuh

- priznanjem i novčanom nagradom

- za ulogu Živke Popović u predstavi Gospođa ministarka, za koju je osvojila nagradu za najbolju žensku ulogu na 37. Danima satire Fadila Hadžića, glavnu glumačku nagradu na VIII. festivalu mediteranskog teatra Purgatorije u Tivtu te Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji za najbolje glumačko ostvarenje – drama u 2013. godini. Uz stalan angažman u Kerempuhu, bila je aktivna i u drugim kazalištima (Komedija, &TD, Istarsko narodno kazalište u Puli) te na televiziji i u filmu (Ambasador, Doktor ludosti).

Glumila je u gotovo sto najrazličitijih uloga (Laura u Držićevom Dundu Maroju, Žena u Brechtovom Piru malograđana, Cicibela u Smojinu Roku i Cicibeli, Korobočka u Gogoljevim Mrtvim dušama...). Surađivala je s mnogim redateljima (Joško Juvančić, Paolo Magelli, Dražen Ferenčina, Oliver Frljić, Georgij Paro i dr.). U cjelokupnom dosadašnjem umjetničkom djelovanju pokazala je vrhunsku profesionalnost, iznimnu moć transformacije u karaktere likova koje interpretira i tako ostvarila velik broj uloga koje se pamte a među kojima se osobito ističe Nušićeva Gospođa ministarka.

 

12. prof. dr. sc. Boris Labar, sportski dužnosnik, izv. prof. interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. hematologije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- za najviše zasluge i postignute rezultate u unapređenju sportske medicine i zdravstvene skrbi o sportašima, za savjesni i predani dugogodišnji rad u sportu zbog kojeg uživa veliki ugled među sportašima i sportskim djelatnicima. Od 1996. predsjednik je Zdravstvene komisije Hrvatskoga olimpijskog odbora. Od XXVI. Olimpijski igara u Atlanti 1996. kao liječnik pratio je sve hrvatske olimpijske delegacije, a od XXVII. Olimpijskih igara u Sydneyju 2000. bio je šef zdravstvenoga tima.

Godine 1968. postaje dopredsjednik Akademskoga vaterpolskog kluba Mladost. Studij iz kliničko-laboratorijske korelacije završio je 1975., a magisterij znanosti obranio je 1978. Tema doktorske disertacije je Piruvat kinaza u akutnih leukemija. Od 1982. voditelj je Centra za transplantaciju koštane srži Zavoda za hematologiju Interne klinike KBC Rebro, a od 1985. pročelnik je Zavoda za hematologiju interne klinike. Područje znanstvenog i stručnog interesa mu je hematologija te posebno hematološka onkologija.

Član je mnogobrojnih međunarodnih strukovnih udruga.

 

13. Blaženka Milić, prvakinja Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- za uspješnu glazbenu karijeru kojom je obilježila zlatno doba zagrebačke operne scene. Glas joj je iznimne ljepote s karakteristikama mladodramskog soprana osobito snažnog i sjajnog visokog registra i razvijenog osjećaja za interpretaciju što dokazuju njezina Mimi u La Bohẻme, Cio-Cio-San u Madame Butterfly, Santuzza u Cavalleriji rusticani, Madeleine u Andrếu Chenieru, a ponajprije Tosca, antologijsko ostvarenje operne umjetnosti. Za ulogu Tosce dobila je i prestižnu Nagradu Milke Trnine.

Provela je puna tri desetljeća na pozornici svoje matične kuće - Zagrebačke opere. Pjevala je najteži sopranski repertoar koji, pored već spomenutih uloga, obuhvaća i uloge slavenskoga opernog repertoara (Knez Igor, Prodana nevjesta, Pikova dama). Zadnja joj je uloga bila Verdijeva Aida u kojoj posebno dolaze do izražaja iznimne pjevačke mogućnosti umjetnice.

Sudjelovala je na važnim inozemnim gostovanjima Zagrebačke opere: u Stuttgartu i Mannheimu, u Torinu i Genovi, u Brnu i Istočnom Berlinu, u Kijevu, Moskvi i Salzburgu, a gostovala je i samostalno i održavala brojne solističke koncerte u zemlji i inozemstvu.

Posebnu pozornost posvećivala je djelima hrvatskih autora: Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca, Blagoja Berse, Jakova Gotovca, Ive Brkanovića i dr. Svojim je ulogama dosegnula vrhunac umjetničkog djelovanja, jednako obljubljena i od zagrebačke publike i od kritike, pridružujući se najvećim velikanima hrvatske operne umjetnosti

 

14. Otvorena televizija Zagreb d.d.

- priznanjem

- u povodu 25 godina djelovanja za postignuća u promicanju najvažnijih tema od velikog značenja za stanovnike Zagreba i Hrvatske. OTV (Omladinska televizija Zagreb) osnovana je 1988. kao prva komercijalna televizija bivše države, a 1989. bilo je prvo eksperimentalno emitiranje. Redovito emitiranje programa počinje 1991. i cijelo je desetljeće bila jedini medij u televizijskom eteru koji je njegovao izravan kontakt s auditorijem, maksimalno razvijao kulturu javnog dijaloga dopuštajući bez cenzure i zadrške publici najotvoreniju komunikaciju s javnim, kulturnim i društvenim djelatnicima zemlje.

Tijekom prvih desetak godina postojanja OTV je bio jedina alternativa državnom televizijskom pogonu te je od posebne važnosti njegov doprinos stvaranju demokratskog ozračja. Brojne su autorske emisije obilježile OTV-ov program: Serbus Zagreb, Večernja škola, Ekspertiza, Latinica, 2u9, Opasne veze, Sudnica, Kuhinja, Nightmare Stage, Zaleđa. Prelaskom na digitalno emitiranje signala OTV mijenja ime programa u Jabuka TV i postaje regionalni televizijski nakladnik koji svoj signal proširuje i na područja drugih županija.

No, gledatelji je ponajprije prepoznaju kao program koji donosi sve informacije o Zagrebu.

 

15. prof. dr. sc. Miroslav Samaržija, specijalist pulmolog, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac Kliničkoga bolničkog centra Zagreb

- priznanjem i novčanom nagradom

- za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u zdravstvu. Pokretač je i voditelj Programa transplantacije pluća koji se vrlo uspješno provodi u suradnji sa Sveučilišnom klinikom AKH u Beču. Zajedno s Gradom Zagrebom osnovana je Zaklada Hrvatska kuća disanja sa sjedištem u Edukacijskom centru Hrvatskoga torakalnog društva te su započete javnozdravstvene akcije prevencije i ranog otkrivanja karcinoma pluća.

Predsjednik je Hrvatskoga torakalnog društva te član Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoga liječničkog zbora i dr. Od 1998. u kumulativnom je radu na Katedri za internu medicinu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013. izabran je u zvanje redovitog profesora.

Odlikovan je Spomenicom domovinske zahvalnosti te Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge u zdravstvu, socijalnoj skrbi te promicanju društvenih vrednota.

 

16. Ante Kostelić

- priznanjem i novčanom nagradom

- za izvanredne sportske rezultate velikoga skijaškog trenera koji je svojom inventivnošću, uz vrlo skromna financijska sredstva, uspio nadmašiti bogate renomirane skijaške velesile i mukotrpnim radom stvoriti od svoje djece Janice i Ivice nedostižive svjetske skijaške šampione.

Nekada je bio aktivni sportaš i vrstan rukometni trener. U mladosti je trenirao više sportova: rukomet, plivanje, skijanje, a bavio se i automobilskim utrkama. Nastupao je za zagrebačke rukometne klubove Polet, Mladost, Zagreb i za francuski klub ASHC "Cannes".

Bio je član skijaškog kluba "Rade Končar" i plivačkog kluba "Mladost". Od 1975. do 1990. bio je uspješan trener muških i ženskih rukometnih klubova: Ivanić Grada, Osijeka, Medveščaka, Zagreba, Pelistera iz Makedonije, Partizana iz Bjelovara, Željezničara iz Sarajeva, Trešnjevke iz Zagreba.

Od 1990. trener je skijaškog kluba "Zagreb" i trener Janice i Ivice koji zajedničkim nadljudskim naporima postižu blistave sportske karijere nižući vrhunske svjetske uspjehe: 10 olimpijskih medalja, 8 medalja na svjetskim prvenstvima, 114 postolja u svjetskom kupu te ukupno četiri Velika kristalna globusa za ukupne pobjede u svjetskom kupu. Na Kineziološkom fakultetu završio je dodiplomski studij za višega sportskog trenera skijanja te studij za profesora tjelesnog odgoja.

Dobio je nagradu "Matija Ljubek" Hrvatskoga olimpijskog odbora 2001., Državnu nagradu za šport "Franjo Bučar" 2003., nagradu Hrvatske vlade 2003.

 

17. Aleksander Laslo - posthumno

- priznanjem i novčanom nagradom

- za sustavan rad, istraživanja i prezentaciju moderne arhitektonske baštine i urbane kulture Zagreba te njezino ravnopravno uključivanje u europski kulturni kontekst. Brojne generacije arhitekata, mediji i zagrebačka kulturna javnost doživljavali su ga kao ikonu.

Njegov prvi arhitektonski vodič posvećen je Donjem gradu 19. i 20. stoljeća. Slične je vodiče sustavno objavljivao u časopisima Čovjek i prostor i Arhitektura. Izvorna preokupacija mu je bila povijest moderne, iz koje se pomicao i unatrag i unaprijed: u njezinu prapovijest - do sredine devetnaestog stoljeća, istodobno ispitujući njezinu perspektivu do današnjih dana.

U lapidarnoj i sintetičkoj formi svoje je uvide demonstrirao arhitektonskim vodičem Zagreba, (2010.), remek-djelom prvim te vrste. Iako je velik dio svojih tekstova posvetio arhitektima sustavno ih prikazujući i interpretirajući pojedine ličnosti i opuse, tekstovi u obliku krokija o zagrebačkome urbanom habitatu ili o modernom buržoaskom Zagrebu iz 1992. i 1993. najbolje je što je ikada napisano o ta dva komplementa zagrebačkoga urbanog identiteta.

Bio je cijenjen i od svojih europskih kolega, a zahvaljujući njemu i njegovu radu hrvatska arhitektura afirmirana je u europski i svjetski kontekst. U novoj hrvatskoj likovnoj enciklopediji predstavio je najvažnije hrvatske i zagrebačke arhitekte.

Svoj je rad smatrao misijom koju je obavljao dostojanstveno, s najvećom odgovornošću, ali istodobno s radošću i ponosom.

 

Nagrada Zagrepčanka godine dodjeljena je:

doc. dr. sc. Vernesa Smolčić, docentica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

- priznanjem i novčanom nagradom

- prva je znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila sredstva Europskoga istraživačkog vijeća namijenjena istraživačima početnicima. Za projekt Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba odobreno joj je u 2013. 1,5 milijuna eura za pet godina istraživanja.

Dodatnih sto tisuća eura dobila je od EU FP7 Marie Curie Career Integration Grants programa (2012.). Osim što vodi velike projekte, na čelu je grupe Hrvatskoga fizikalnog društva Žene u fizici kojoj je cilj razumjeti probleme znanstvenica u Hrvatskoj na području fizike, osvijestiti problematiku u široj znanstvenoj zajednici, razviti ravnopravne odnose među spolovima te, dugoročno, izjednačiti broj muškaraca i žena u fizici na svim razinama - od zvanja asistenata do redovnih profesora i akademika.

Svojim nastupima i intervjuima u nizu časopisa i televizijskih i radijskih emisija te znanstveno-popularnim predavanjima uvelike je pridonijela popularizaciji znanosti te ujedno jačanju uloge žena u javnosti. Sudionica je "Euraxess na kotačima", inicijative koju je organizirao Europski istraživački prostor i Agencija za mobilnost i programe EU da bi istraživačima ponudili sve informacije i potporu za ostvarivanje međunarodne istraživačke karijere, s posebnim naglaskom na položaj žena u istraživačkom radu.

Tom je prigodom široj publici održala predavanje o znanstvenoj mobilnosti te o ženama u fizici u Hrvatskoj i svijetu.

Nominirana je za Osobu godine Večernjeg lista u 2013. i po broju glasova bila je na drugom mjestu.

Vrsna je znanstvenica zasigurno uzor mladim Hrvaticama i Hrvatima o čemu svjedoči velik interes među studentima PMF-a za njezine astrofizičke kolegije. Nakon 10-godišnjeg obrazovanja i rada na poznatim sveučilištima i institutima te međunarodne karijere, odlučila se vratiti u Hrvatsku, u svoj rodni Zagreb, da bi znanjem i iskustvom proaktivno utjecala na razvoj fizike te svojim primjerom otvorila put drugim mladim znanstvenicama.

Iznimnim zalaganjem i ugledom nesumnjivo je pridonijela afirmaciji žena u znanosti i društvu te time i ravnopravnosti spolova u znanosti.

Danas slavimo Dan našega grada, europske metropole. Zagreb je multikulturalan grad, grad koji ima Sljeme, Zrinjevac, HNK, brojne ljepote. Danas se prisjećamo i naših branitelja koji su iz Zagreba krenuli u obranu svoje domovine, ali i Slavonaca uz koje ćemo biti u dugotrajnoj obnovi koja slijedi.

Završit ću dragim nam stihovima 'Najljepši je Zagreb grad, Zagreb je najdraži dom. Grade moj, vječno ćeš tako mlad ostati u srcu mom' - na početku sjednice poručio je Darinko Kosor, predsjednik Gradske skupštine.