DODIJELJENE NAGRADE GRADA ZAGREBA, ZAGREPČANKA GODINE I POVELJA POČASNOM GRAĐANINU GRADA ZAGREBA

31.5.2019

U Staroj gradskoj vijećnici održana je svečanost dodjele javnih priznanja.
 
Pozdravne govore održali su: prof. dr. sc. Drago Prgomet, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, Ivan Ćelić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, doc. dr. sc. Tomislav Madžar, izaslanik Predsjednice RH i mr.sc. Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.
 
„Uz pjesmu mi se evo rodimo, uz pjesmu umiremo.
Ima li ljepših stihova kojima ćemo započeti današnju svečanu sjednicu skupštine, stihova koji tako snažno ocrtavaju karakter našeg naroda, stihova koji su obilježili naša odrastanja, fešte, tugovanja, stihova koji su učinili prepoznatljivim naš najzagrebačkiji rok sastav i jednog od dobitnika ovogodišnje nagrade grada Zagreba: Prljavo kazalište. Odgovorno obnašanje vlasti imperativ je uspjeha! Populizam, bilo nacionalnog ili socijalnog predznaka, uvijek je znak nemoći i nepostojanja odgovora na ozbiljne društvene probleme.
Onaj tko želi reducirati ovo društvo po mjeri vlastite skučenosti ne želi dobro ni Zagrebu, ni Hrvatskoj. Zagreb je mjesto u kojem mora biti i ima mjesta za sve. Zato, shvaćajući našu odgovornost, želimo graditi bolji, sigurniji grad, grad jednakih mogućnosti. S Prljavcima smo krenuli pa ćemo i završiti. Želimo li, mi, koji smo dobili odgovornost vođenja Zagreba ali i Hrvatske,  učiniti ono što nam je zadaća, ono o čemu sam govorio, potrebno je samo bezrezervno i iskreno biti spreman u svakom trenutku reći: Lupi petama, reci evo, sve za Hrvatsku.“, rekao je predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.
 
Dodijeljene su Nagrade Grada Zagreba za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu, te su  nagrađeni:

1. Biserka Baretić-Petlevski, akademska slikarica
- priznanjem i novčanom nagradom
- za izniman likovni opus u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća. Godine 1955. prvi se put predstavila u javnosti kao članica Rovinjske grupe, 1960. suradnica je u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića, a od 1961. djeluje kao samostalna umjetnica koja slikama, grafikama i crtežima osvaja zbirke najvećih muzeja i galerija te postaje nacionalno i internacionalno priznata hrvatska umjetnica.
 
2. akademik Goran Durn, redoviti profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
- priznanjem i novčanom nagradom
- za najviše zasluge i postignute rezultate u promicanju i populariziranju znanosti međunarodno prepoznatog geoznanstvenika, za znanstveno-istraživački rad o mineraloškim, geokemijskim i mikromorfološkim značajkama crvenice hrvatskog krša, za poticanje izrade posebnog broja visoko rangiranoga međunarodnog časopisa Quaternary International posvećenog istraživanju kvartara Hrvatske, za koautorski rad o poboljšanju obrade otpada iz naftne industrije primjenom organofilnih glina.
 
3. prof. dr. sc. Nikica Gabrić, dr. med., specijalist oftalmolog, uži specijalist prednjeg očnog segmenta
- priznanjem i novčanom nagradom
- za izniman doprinos oftalmologiji, posebno kirurgiji prednjega očnog segmenta, te postignute rezultate u više od 30 godina rada, za uvođenje novih tehnologija i metodologija te niza novih operacijskih zahvata u hrvatsku oftalmologiju, za zasluge u osnivanju očne klinike u KB Sveti Duh. Suosnivač je prve očne banke u Hrvatskoj, Lions hrvatske očne banke, u suradnji s Lions Clubom Zagreb. Osnivač je i ravnatelj Specijalne bolnice za oftalmologiju i lanca klinika Svjetlost.
 
4. Građanski nogometni klub Dinamo
- priznanjem
- državni prvak i pobjednik nacionalnog Kupa 2018. te pobjednik skupine D Europske nogometne lige, najtrofejniji je hrvatski klub i sportski simbol Zagreba. U bogatoj povijesti osvojio je 31 naslov prvaka nastupajući u pet država te 25 nacionalnih kupova. Godine 1967. osvojio je Kup velesajamskih gradova, preteču Kupa UEFA-e. Bio je to prvi i jedini put da je neki hrvatski klub osvojio europski trofej. Njegova se nogometna škola posljednjih godina smatra jednom od najboljih u Europi.
 
5. izv. prof. dr. sc. Zlatko Karač, mag. ing. arh., i doc. dr. sc. Alen Žunić, mag. ing. arh., MdesS
- priznanjem i novčanom nagradom
- za zajedničko autorstvo dvojezične znanstvene monografije Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj - Osmanska i suvremena baština; Islamic architecture and art in Croatia - Ottoman and contemporary heritage, sveobuhvatnog djela koje opisuje islamsko nasljeđe na našem tlu i koje u svojoj domeni nema prethodnika te je važan doprinos povijesti hrvatske arhitekture i umjetnosti.
 
6. prof. dr. sc. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- priznanjem i novčanom nagradom
- za vrhunske rezultate u znanosti i obrazovanju. Jedan je od vodećih znanstvenika u Hrvatskoj iz područja biomedicinskih znanosti te je znatno pridonio razvoju sveukupne neuroznanosti. Suradnja i istraživanje u znanstvenim i stručnim projektima rezultirali su novim znanstvenim spoznajama o patofiziologiji intrakranijalnog tlaka primjenjivima u kliničkoj praksi te izradom četiriju prototipova novih ultrazvučnih uređaja za primjenu u endoskopskoj neurokirurgiji i u različitim mikrokirurškim operacijama.
 
7. Zlatko Križanić, predsjednik Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Hrašće, predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Zagreba
- priznanjem i novčanom nagradom
- za izvanredne rezultate uglednoga višekratno nagrađivanog stručnjaka u vatrogastvu i njegovo uspješno promicanje u Zagrebu, Republici Hrvatskoj i inozemstvu, za sudjelovanje u brojnim vatrogasnim i humanitarnim aktivnostima, za brigu o profesionalnim i dobrovoljnim vatrogascima i podizanje kvalitete njihove opreme te popularizaciju dobrovoljnog vatrogastva među djecom i mladeži kako bi u ranoj dobi prepoznavali i usvajali vrednote humanitarnog rada i razvijali se kao uzorni članovi društva.
 
8. Ivica Kunčević, redatelj
- priznanjem i novčanom nagradom
- u povodu 50 godina redateljskog djelovanja za izniman i svestran umjetnički opus kojim je ostavio dubok i neizbrisiv trag u povijesti zagrebačkih i drugih kazališta i kazališnih festivala. Kao redatelj dosad je uspješno postavio stotinu predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, od hrvatskih dramskih djela do svjetskih klasika. Njegove su knjige dragocjeno svjedočanstvo redateljskoga i glumačkog procesa iz kojih mogu učiti brojne nove, mlade generacije redatelja i glumaca i vrijedan su doprinos povijesti zagrebačkoga i hrvatskog teatra.
 
9. akademik Pavao Pavličić
- priznanjem i novčanom nagradom
- za cjelokupan književni i znanstveni opus, u povodu objave 100. knjige romana Bakrene sove, jednoga od najčitanijih i najposuđivanijih hrvatskih autora. Prema Dobrom duhu Zagreba napisao je scenarij za jedan od najboljih hrvatskih igranih filmova Ritam zločina. Radnja dvadesetak njegovih romana događa se u prepoznatljivim zagrebačkim prostorima. Jednako je uspješan i na glavnim područjima svoga znanstvenog interesa - starije hrvatske književnosti, posebice manirizma i baroka, književne genologije te teorije stiha.
 
10. Prljavo kazalište, rock-sastav
- priznanjem
- za najviše zasluge i iznimne rezultate u glazbenoj umjetnosti u četrdesetogodišnjem kontinuiranom djelovanju jednoga od najpopularnijih i najkomercijalnijih hrvatskih rock-sastava. U njihove su pjesme upisani mnogi zagrebački toponimi po kojima Zagreb postaje prepoznatljiv. Pjesma Mojoj majci, napisana za album Zaustavite Zemlju (1988.), izvedena na legendarnom koncertu na središnjem zagrebačkom trgu 1989., simbolično je najavila promjene i raspad bivše države.
 
11. Davor Rostuhar, samostalni umjetnik (fotograf, putopisac, avanturist, predavač)
- priznanjem i novčanom nagradom
- za poseban doprinos u promociji kulture, prošlosti, sadašnjosti i turizma Grada Zagreba i Republike Hrvatske o kojima je pisao u šest putopisnih knjiga te ih prikazao u prvoj hrvatskoj fotomonografiji National Geographica Hrvatska iz zraka. Izložbom fotografija u pariškom Carrousel du Louvreu krajem 2018., koju je vidjelo više od tri milijuna ljudi, promovirana je ljepota svih krajeva Hrvatske i Grada Zagreba. Najznačajniji njegov pothvat je Prva hrvatska ekspedicija na Južni pol u siječnju 2018. koji je obilježio zastavom Grada Zagreba.
 
12. Dražen Siriščević, ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog
- priznanjem i novčanom nagradom
- za izniman doprinos istaknutoga kulturnog djelatnika i dugogodišnjeg ravnatelja Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog kulturnom, posebice glazbenom životu Zagreba. Vrlo je uspješan autor brojnih televizijskih emisija o glazbenome kazalištu, osobito o opernoj umjetnosti. Vodeći najveću koncertnu dvoranu u Hrvatskoj znatno je unaprijedio koncertni program dovodeći u Zagreb najeminentnija imena svjetske glazbene scene te ga time pozicionira na europsku pa i svjetsku kulturnu mapu.
 
13. Tin Srbić, gimnastičar
- priznanjem i novčanom nagradom
- za vrhunske rezultate na području gimnastike zahvaljujući iznimnom talentu i marljivosti. Osvajanjem zlatne medalje i titule svjetskog prvaka na preči u Montrealu 2017. postigao je najbolji rezultat u povijesti hrvatske gimnastike. Svojim uspjesima na domaćem terenu i turnirima Svjetskog kupa, gdje je 2018. osvojio prvo mjesto u ukupnom poretku preče, uspješno predstavlja i promiče zagrebački i hrvatski sport u svijetu.
 
14. Udruga Mladi nadareni matematičari Marin Getaldić
- priznanjem
- za doprinos razvoju učenika nadarenih za STEM područje, za popularizaciju znanosti i promicanje izvrsnosti upornim radom, entuzijazmom i energijom generacija volontera srednjoškolaca i studenata u deset godina postojanja Udruge. Središnja aktivnost Udruge Predavanja subotom, za učenike zagrebačkih srednjih škola, tijekom godina prerasla je u pripreme za matematičke olimpijade i druga natjecanja, radionice koje uključuju i osnovnoškolce, znanstvenopopularna predavanja te zimske škole i ljetne kampove, među kojima je većina aktivnosti besplatna za korisnike.
 
15. Herman Vukušić, dr. med., psihijatar
- priznanjem i novčanom nagradom
- za iznimne zasluge i međunarodno priznate rezultate postignute na području liječenja posttraumatskog stresa, za promicanje i borbu za prava oboljelih hrvatskih branitelja. Dragovoljac je Domovinskog rata te suosnivač i dugogodišnji dopredsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. U sklopu Udruge vodio je svjetski priznat projekt centara za hrvatske branitelje koji je u to vrijeme bio najbolji sustav nevladine skrbi za ratne stradalnike na svijetu.
 
Nagrada Zagrepčanka godine dodijeljena je dr. sc. Jasni Kovačević, višoj knjižničarka, voditeljica zagrebačke Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića te je nagrađena priznanjem i novčanom nagradom.




 
U obrazloženju nagrade stoji: „Otkad je 1998. imenovana za ravnateljicu Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, pretvorila ju je u vodeći centar za knjigu u Gradu Zagrebu i šire, u omiljeno mjesto predstavljanja knjiga, časopisa, predstavljanja autora i širenja čitateljskih navika građana.
 
Kulturne tribine održavaju se gotovo svaki dan, prisutna je na svakoj od njih, uspješno koordinira rad i aktivno sudjeluje na njima, trudeći se svakom autoru dati priliku predstaviti se u tom atraktivnom prostoru. Knjižnica je postala središnji kulturni punkt u Gradu Zagrebu, mjesto gdje kultura doista živi, bruji stotinama različitih glasova koji su profilirani ili se profiliraju kao najznačajnija imena kulture i znanosti u Hrvatskoj.
 
Istinska je kulturna uposlenica koja je "svoju" Knjižnicu pretvorila u mjesto afirmiranja ženskog stvaralaštva: književnoga, znanstvenoga i likovnoga.
 
Svojom predanošću, ljubavi za posao bez predumišljaja i kalkulacije, što su autori svakako prepoznali, uvelike je pridonijela afirmaciji žena u društvu i javnosti, afirmaciji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova jer upravo se u području kulture i kroz kulturu ti ciljevi rafinirano ostvaruju te postigla prepoznatljive rezultate na podizanju kvalitete života žena u Gradu Zagrebu.“
 
Branko Lustig proglašen je počasnim građaninom Grada Zagreba te mu je uručena Povelja.





Tekst povelje glasi:
"Za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb, Gradska skupština Grada Zagreba, na sjednici, 18. travnja 2019., donijela je
 
Zaključak o proglašenju
 Branka Lustiga
počasnim građaninom Grada Zagreba
 
Branko Lustig jedini je hrvatski dvostruki dobitnik nagrade Oscar.
Rođen je u Osijeku 1932. godine. Zbog židovskog podrijetla bio je tijekom Drugoga svjetskog rata zatočenik zloglasnih koncentracijskih logora Auschwitza i Bergen-Belsena, ali je, iako vrlo mlad, uspio preživjeti. Zbog ustaških režimskih mjera protiv Židova obitelj Lustig morala je pobjeći iz Osijeka. Tako se kao desetogodišnjak s majkom našao u Čakovcu, odakle su oboje deportirani u Auschwitz. Njegovo iskustvo iz logora ugrađeno je u Schindlerovu listu, film Stevena Spielberga, kojem je pomogao uvjerljivo prikazati logorske scene.
Godine 1955. diplomirao je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Iste je godine započeo profesionalnu karijeru u Jadran filmu, u to doba velikom poduzeću za proizvodnju i distribuciju filmova, sa sjedištem u Zagrebu. Ubrzo se angažirao u gotovo svim inozemnim filmskim produkcijama na području bivše Jugoslavije. Radio je kao upravitelj lokacije (location manager), asistent režije, asistent produkcije i producent, a u nekoliko je filmova odigrao i manje uloge. Od filmova na kojima je Branko Lustig tada surađivao najznačajniji su Guslač na krovu, Sofijin izbor, Limeni bubanj, Vjetrovi rata i Rat i sjećanja.
Godine 1988. seli se u Sjedinjene Američke Države, gdje nastavlja filmsku karijeru, ponajprije kao producent. Blisko je surađivao s uglednim redateljima Stevenom Spielbergom i Ridleyjem Scottom, a producirao je velik broj priznatih i nagrađivanih filmova (primjerice, Pad crnog jastreba, Hannibal, Kraljevstvo nebesko, Američki gangster). Dva filma iz toga razdoblja - Schindlerova lista i Gladijator - donijela su mu nagrade Oscar i BAFTA. Njegov rad na mini-seriji Drug Wars: The Camarena Story okrunjen je nagradom Emmy.
Niz je godina bio aktivan u Hollywoodu, gdje je sudjelovao u radu Akademije filmskih umjetnosti i znanosti kao član Odbora za nominacije. Jedan je od inicijatora USC Shoah Foundation, zaklade posvećene izradi audio-vizualnih intervjua s preživjelima i svjedocima holokausta u svrhu edukacije i borbe protiv zaborava, koju je u Los Angelesu osnovao Steven Spielberg.
Godine 1994. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao je Branka Lustiga Ordenom kneza Trpimira za zasluge u promicanju međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske.
Od 2008. predsjednik je Festivala tolerancije - JFF Zagreb, do prije nekoliko godina poznatog pod nazivom Festival židovskog filma, koji se svake godine organizira u Zagrebu, ali i u gradovima nekoliko drugih država regije.
Već gotovo dva desetljeća Branko Lustig drži predavanja i javno govori o svojim iskustvima iz koncentracijskih logora. Posljednjih godina to u prvom redu čini u sklopu programa festivala Edukacijska jutra, utemeljenog da bi se učenicima osnovnih i srednjih škola približila tragedija holokausta kako bi iz tog tragičnog razdoblja svjetske povijesti naučili više o poštivanju različitosti i prihvaćanju svakog čovjeka kao pojedinca koji ima osobno dostojanstvo.
Drži predavanja i na istaknutim hrvatskim i inozemnim fakultetima. U lipnju 2009. primio je počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu za izniman doprinos filmskoj umjetnosti i međunarodnu promociju hrvatskoga filma. Samo nekoliko mjeseci kasnije, Muzej holokausta u Los Angelesu nagradio ga je, zajedno s Andreasom Maislingerom, za dugoročnu posvećenost edukaciji o holokaustu.
Godine 2004. dodijeljeno mu je javno priznanje Počasni građanin Grada Osijeka, a 2013. trajno se sa suprugom i kćeri preselio u Hrvatsku.
Godine 2014. veleposlanica Francuske Republike Njezina Ekselencija gospođa Michele Boccoz uručila mu je visoko francusko odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti. Iste je godine uvršten među 50 najboljih svjetskih filmskih producenata svih vremena kao 29. na listi uglednog časopisa The Daily Beast".