Svečana dodjela godišnjih nagrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika

14.12.2016


U Staroj gradskoj vijećnici održana je svečana dodjela godišnjih nagrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU-a) za postignuća u 2016. godini. Već tradicionalno, pokrovitelj događanja bila je Gradska skupština Grada Zagreba.

„Kraj ove godine i samu nagradu HDLU-a dočekali smo s velikim gubitkom za hrvatsko kiparstvo. Stoga ćete mi dopustiti da posebno pozdravim obitelj preminulog dobitnika nagrade za najbolju izložbu, akademskog kipara Slavomira Drinkovića.
Uvijek naglašavam da je jedino relevantno što iza čovjeka ostaje, njegovi rezultati i doprinos društvu te da jedino po toj osnovi možemo nekoga vrednovati. Slavomir Drinković ostavio je iza sebe svoja djela koja će uvijek nositi njegov potpis. Od Spomen obilježja masovnih grobnica Domovinskog rata na Ovčari do Nadgrobnog spomenika obitelji Tuđman. Velika je to ostavština njegovih ruku. Stoga vas molim da današnju, posthumno dodijeljenu nagradu, primite s posebnim izrazima emocija i poštovanja. Danas dodijeljujemo pet različitih nagrada za petoro sebi svojstvenih umjetnika. Bez obzira na raznovrsnost djela, pristup u stvaranju i pogledu na umjetnost, zajednički je nazivnik svim ovim umjetnicima vrhunska izvedba i ugled koji donosite likovnoj umjetnosti i Hrvatskom društvu likovnih umjetnika. Ja vam samo želim poželjeti svu sreću u daljnjem radu, inspiraciju i kreativnost, i naravno još jaču želju za doprinosom cijeloj hrvatskoj kulturi i umjetničkom nasljeđu“, rekao je predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba dr.sc. Andrija Mikulić.

Dobitnici nagrada su:

Nagrada za životno djelo:
STJEPAN GRAČAN, akademski kipar
Likovna nagrada HDLU-a za životno djelo dodjeljuje se akademskom kiparu Stjepanu Gračanu. Svojim umjetničkim djelovanjem ostvario je neprocijenjiv doprinos hrvatskoj likovnoj umjetnosti ne samo kroz realizirani bogat i višestruko nagrađivan kiparski opus, već i kao jedan od pokretača i aktivnih dionika Likovne grupe Biafra. Gračanov rad likovnog kritičara i autora predgovora izložaba dodatno ga je afirmirao u promicanju hrvatske likovne scene, a od iznimnog je značaja i njegov pedagoški rad na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te nešto kraće i na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Predanim sudjelovanjem u obrazovanju umjetnika, oblikovanju nastavnih programa te osnivanju Odsjeka za restauraciju i konzervaciju umjetnina, Stjepan Gračan zadužio je čitav niz generacija mladih umjetnika zagrebačke Akademije, a kao mentor na poslijediplomskom studiju to čini i danas. Stoga nam je iznimna čast likovnom nagradom HDLU-a za životno djelo popratiti i retrospektivnu izložbu Stjepana Gračana održanu u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nagrada za najbolju izložbu:
SLAVOMIR DRINKOVIĆ, akademski kipar
Ješonska: izbor radova 1974. – 2016., Muzej općine Jelsa
Likovna nagrada HDLU-a za najbolju izložbu dodjeljuje se izložbi „Ješonska: izbor radova 1974. – 2016.“ Slavomira Drinkovića, ostvarenoj u organizaciji Muzeja općine Jelsa na Hvaru. Izložena djela značajnog hrvatskog kipara, rodom Jelšanina, posjetiteljima su predstavljena kroz tematske cjeline fizički odvojene unutar postava koji prati trodijelni koncept. Tako je u prostoru galerije Kravata izložen presjek autorova opusa od 1974. do 2016. godine, četiri su reprezentativne skulpture sakralne tematike postavljene u unutrašnjosti crkve Sv. Ivana, dok je šest monumentalnih skulptura, radova javne plastike, smješteno u prostoru Trga sv. Ivana. Kiparski opus Slavomira Drinkovića od neosporne je vrijednosti unutar ukupnog hrvatskog likovnog stvaralaštva te je zasluženo dočekao retrospektivnu izložbu razmjera i postava koji potvrđuju njegov značaj u kontekstu suvremene skulpture. Smještajem izložbe u Jelsi na Hvaru promovirano je povezivanje suvremenog umjetničkog stvaralaštva s kulturnom baštinom, što za sobom nosi dvojaki značaj kontinuiteta umjetničkog stvaranja na otoku, ali i otvaranja mogućnosti za novim načinima korištenja prostora.

Nagrada mladom umjetniku:
LAV PARIPOVIĆ, magistar slikarstva
Djela mladog umjetnika Lava Paripovića ukazuju na predani, kontinuirani rad na proširivanju vlastitog slikarskog izričaja, istovremeno crpeći inspiraciju iz svoje svakodnevne, neposredne okoline i dotičući se aktualnih društveno relevantnih tema. Kao čest motiv Paripovićeva stvaralaštva javljaju se životinje, što sam argumentira pronalaskom određenog povezivanja i poistovjećivanja. Samostalnom izložbom „Pčele i plohe“ održanom 2015. u Galeriji VN u Zagrebu tako se provukao motiv pčele radilice. Koristeći pčelinju putanju, Paripović je prikazao i svoju vlastitu, reagirajući pritom na globalnu paniku zbog nestanka pčela medarica tijekom 2012. i 2013. godine. Dimenzija društvene osviještenosti u ovome je ciklusu, kao i drugim Paripovićevim radovima, izražena odabirom naizgled jednostavnih, no unutar dodanog konteksta snažnih motiva. Reagirajući na čistinu betona socijalističke arhitekture i novogradnje prije svega u vlastitome kvartu Trnju, Lav Paripović ostvario je čitav niz uspješnih urbanih intervencija obogaćujući probranim motivima brojne zagrebačke zidove. Izvađeni iz svog izvornog konteksta i smješteni u urbani prostor prikazani motivi poprimaju novo shvaćanje te pozivaju promatrača na nove reakcije i interpretacije, izazivajući nerijetko i dozu začudnosti. Sudjelovanjem na ovogodišnjem, 51. izdanju Zagrebačkog salona, Lav Paripović dodao je svome izričaju novu dimenziju, izloživši video rad naziva „Kula babilonska“, koji u stop-animaciji prikazuje nastajanje, zatim nestajanje motiva Babilonske kule na zidnom osliku. Ponavljanje projekcije priziva u svijest ponavljanje simboliziranog univerzalnog iskustva čovječanstva koje nastojanjem da materijalnim nadraste duhovno i u današnje doba u konačnici nerijetko uzrokuje racjepe u komunikaciji.
Kvaliteta i potencijal Paripovićeva stvaralaštva prepoznati su nagradom za diplomski rad na Odsjeku slikarstva Akademije likovnih umjetnosti u klasi profesora Zoltana Novaka te pohvalom stručnog žirija za sudjelovanje na 3. bijenalu slikarstva 2015. godine s radom Bijeg, a sada su zasluženo okrunjeni i likovnom nagradom HDLU-a za mladog umjetnika.

Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti:
akademik TONKO MAROEVIĆ
Odbor za dodjelu likovnih nagrada dodjeljuje posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti akademiku, doktoru znanosti i profesoru emeritusu Tonku Maroeviću. Diplomiravši povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tonko Maroević od sredine šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća javno djeluje kao povjesničar umjetnosti, likovni i književni kritičar, recenzent izložaba, književnik, pjesnik, prevoditelj te urednik i komentator brojnih izdanja. Dugogodišnji je savjetnik zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti i redovni član Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stručnost i širina njegova opusa svjedoče o radnome vijeku posvećenom s podjednakim žarom likovnom i književnom stvaralaštvu. Afirmirao se osobito kao autor niza monografija o hrvatskim umjetnicima, a njegov temeljni interes za praćenje žive umjetnosti, čijem nastajanju svjedoči, profilirao ga je kroz rasprave, studije i popratne tekstove za preko trideset izložaba u promicatelja afirmacije i rasta niza hrvatskih umjetnika, svojih suvremenika. Izuzetan i trajni doprinos Tonka Maroevića znanstvenom bavljenju temama iz povijesti umjetnosti te nadasve likovne kritike aktualnog trenutka čini njegov opus i značaj za hrvatsku likovnu scenu neusporedivima.

Posebno priznanje za izložbu:
SINIŠA MAJKUS, akademski slikar – grafičar
Megamix, Kuća za ljude i umjetnost Lauba
Odbor za dodjelu nagrada dodjeljuje posebno priznanje Siniši Majkusu za site-specific izložbu „Megamix“ otvorenu od 14. lipnja do 20. kolovoza 2016. u Laubi. Po akademskom obrazovanju grafičar, Siniša Majkus pripada generaciji umjetnika stasaloj u pluralističkom ozračju slobodnog medijskog izričaja, koji svojom stvaralačkom imaginacijom ne oklijevaju pred rušenjem tradicionalnih podjela na likovne discipline. Ambijentalna skulpturalna intervencija kodne oznake M22² realizirana in situ za izložbu „Megamix“ utjelovljenje je toga izričaja. Koristeći čvrsti materijal čelične žice, Siniša Majkus objektivizira motiv koji se doima inicijalno grafičkom idejom ili crtežom, a taj čin i njegova besprijekorna izvedba daju svoj doprinos afirmaciji skulpturalne forme upravo u dimenziji oprostorenosti, trodimenzionalnosti. Suradnja Siniše Majkusa s kustosom Laube Mariom Gučekom Andromakom rezultirala je radom i postavom koji svojom izvrsnošću poprima kapacitete dostojne i hrvatskog predstavnika na venecijanskom Bijenalu.